Kraj je ožujka, poljoprivredni proizvođači uveliko vrše pripreme svojih staklenika, plastenika i parcela na otvorenom za sjetvu i sadnju različitih povrtarskih i ratarskih poljoprivrenih kultura koje se uspješno uzgajaju na ovim prostorima.
Sada, više nego ikad, jasno je da se mora intenzivirati poljoprivredna proizvodnja, poručuju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Rasadničari se uveliko na uobičajen način pripremaju da tržištu ponude dovoljan broj presadnica, paradajza, paprika i dr. povrtlarskih kultura za sadnju u zaštićenom prostoru, a kada dovoljno otopli i na parcelama na otvorenom.
Djelovanje u doba pandemije
Svjedoci smo da je od rata na ovamo veliki broj poljoprivrednih proizvođača, nakon stabilizacije u snabdijevanju osnovnim prehrambenim artiklima odustao od sjetve i sadnje i potpuno postao ovisan o tržišnim prilikama.
Značajan dio stanovnika preselio se iz sela u gradove ili pak živeći i dalje na selu napustio je zemlju koja nam je oduvijek bila oslonac i hranilac i okrenuli se jeftinijoj neprovjerenoj, manje kvalitetnoj uvoznoj hrani zbog koje se možemo opeći.
Ostale su prazne kuće, štale i kokošinjci.
Manji dio je onih, koji su ostali vjerni poljoprivredi i svojoj zemlji unaprijedili i postali tržišno konkurentni uvezenim poljoprivrednim proizvodima i od toga napravili uspješne zadruge/udruženja ili pak postali uspješni individualni poljoprivredni proizvođači.
Prije svega to su malinari, proizvođači povrća u zaštićenom prostoru i na otvorenom, proizvođači pilećeg mesa, šampinjona, mlijeka i mliječnih proizvoda i dr.
”Ovih dana pred nama su novi izazovi uzrokovani u svijetu proglašenom pandemijom zbog korona virusa sa velikim brojem zaraženih, umrlih, sa brojnim naredbama, ograničenjima, preporukama o ponašanju kojih se moramo pridržavati ukoliko ne želimo da zarazimo sebe i sve one koji su u našem okruženju počev od članova porodice do kolega u radnom okruženju. Sastavni dio ograničenja odnosi se i na zatvaranje granica sa susjedima koje ima za posljedicu otežan protok roba, a odnosi se prije svega na dovoz hrane za stanovništvo i hrane za domaće životinje koje nemamo u dovoljnim količinama sa naših njiva. Ovakvo stanje može dovesti do nestašice hrane, a i ono što se uveze značajno će poskupiti”, ističe Kasim Velić, direktor Zavoda za zaštitu bilja INZ-a.
Svaku izvanrednu situaciju pa i proglašenu pandemiju prati izvjesna doza panike među stanovništvom koja se prije svega odnosi na obezbjeđenje dovoljnih količina hrane, lijekova i zaštitnih sredstava, a to dovodi do toga da će ljudi koji paničare pokupovati zaliha i preko potrebne mjere koje na kraju iste mogu i propasti.
Preporuke i savjeti
”Često čujemo različite pesimistične prognoze o dužini trajanja ove pandemije od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci. Zbog toga iskoristimo dane koji su pred nama, idealno je vrijeme za sadnju krompira, salate, sjetvu mrkve, špinata, graška, a kada malo otopli sadnju različitih povrtarskih kultura, sjetvu kukuruza kako za zrno tako i šečerca, sjetvu graha tikve, bundeve i dr. Naše vlastite proizvode možemo imati na trpezi već za mjesec dana. Ponovno “uselimo” naše štale, kokošinjce. Utovljene piliće već možemo imati za mjesec i po dana, deset kokošiju daje nam svaki dan šest do osam jaja”, navodi Velić.
Iskustvo koje nosimo iz bliske prošlosti (’92-’95) iskoristimo da bude naša prednost. Prilagoditi kućne budžete, kao i budžete općina i kantona novonastaloj situaciji, te osigurati dovoljno finansijskih sredstava za nabavku dovoljnih količina sjemenskog i sadnog materijala i đubriva.
Po potrebi pored kriznih stožera koji prate razvoj korona virusa formirati krizne stožere za poljoprivredu, te utjecati na povećan postotak obradivih površina.
Moramo povećati broj obradivih površina kako bismo prebrodili ove teške trenutke kada u značajnom dijelu (brašno, ulje, šećer) ovisimo o uvoznoj hrani, navodi se u preporukama INZ-a.
Moramo znati i biti potpuno svjesni da su najbolje zalihe i robne rezerve na našim njivama i zbog toga krajnje je vrijeme – krenuti u akciju.
11 komentara
Zna se gdje problem po pitanju domaće poljoprivrede, tu tražimo i rješenja.
Ja moslim da bez novca nemože se ni u štalu ni u kokošinjac ni u svinjac ni u njivu lako je pričat ipisat
Ljudi okanite se ćorava posla. Jadan ti je onaj što od poljoprivrede živi! Ovaj što ove retke piše nek zasuče rukave pa pokuša
Ne prave se kolači na bajram
Ove budale nikad nisu radili o poljoprivredi pa lupaju po tipkovnici?
Poljoprivreda je posao od 17 sati rada.
Kasno Marko na Kosovo stiže.
Smilje duhan krastavci proberite sebi ne mozete pogriješiti
Sta kad to sve rodi kud onda ko ce kupit kad pojefinci uvuku smece iz vana.
Posadili posijali more svega..ali sve u svrhu pomoci siroj obitelji i svojoj..amen…
Kako juce turizam stateska grana razvoja a danas poljoprivreda i stocarstvo., Boze dragi sta je ovo od nasih vlasti. Odlucite se. Nadalje kako nesto proizvesti bez novca, poticaja. A ko je dobiva poticaj dosad. Podobni, poslusni clanovi stranke. Zna li vlast i vodje da poljoprivreda i stocarstvo ima ciklus proizvodnje Krava daje mliko druge trece godine od radjanja. Tako isto ovca koza 2 godine do mladog janjeta ili kozleta.. No da usput kazem da u nasoj zupaniji nemamo ministarstvo poljoprivrede ali imamo, agenciju, poljoptivredni zavod dakle uhljebe. Veterinarske stanice unistenr kao i drzavne apoteke. Jos nas nije nista snaslo kako se vlasti ponasale prema poljoprivredi od devedesete. A duvanske stanice zapaljene a zaboravili da nas je duhan odranio… Realno mozemo posaditi za sebe i svoje kako rece jedan komentar…..
Dobar savjet ! Voliabi vidit tekstopisca znali on razlikovat motiku od lopate. Za njega i takve su samo poznat alat “grablje”