Izazovi pred ugostiteljima u BiH: Kako kontrolirati goste da poštuju distancu u objektima

Vlasnici ugostiteljskih objekata u Bosni i Hercegovini nadaju se da bi uskoro mogli otvoriti vrata svojim gostima, što im jedino može pomoći da se oporave od ekonomskih posljedica pandemije, ali novi izazovi koji će se naći pred njima dodatno će otežati ovaj put, piše Klix.

Razmak između stolova, dezinfekcija prostora, ograničen broj gostiju ili obavezno nošenje maski, samo su neke od mjera koje će se naći pred ugostiteljima. Kako uopće opstati u takvim uslovima, pitaju se mnogi.

Kazne za vlasnike

Emir Pleh, vlasnik ugostiteljskog objekta u Sarajevu govori nam da bi sredinom svibnja ugostiteljski objekti mogli početi s radom. Međutim, uz sve stroge mjere prevencije širenja koronavirusa koje će se naći pred njima, ističe da bi bilo lakše da nikako i ne otvaraju objekte.

“Mi svakako dezinficiramo naše prostore i više nego što je to zakonski naloženo. Problem je u tome što se govori o mjerama da će maksimalno dvije osobe moći sjediti za stolom, uz određeni razmak između stolova i slično. To je neizvodivo u praksi. Ne možemo mi ljudima zabraniti da sjede jedno pored drugoga. Nemoguće je to iskontrolirati”, kazao nam je Pleh.

Najgore od svega, dodaje on, jeste što će vlasnici ugostiteljskih objekata morati snositi kazne za neogovorno ponašanje njihovih gostiju, ukoliko im se dozvoli rad uz poštivanje pravila socijalne distance.

“Ako inspekcija uđe u objekat i zatekne goste koji nisu udaljeni jedno od drugog prema propisima, mi plaćamo kazne. Sigurno pola sjedećih mjesta moram izbaciti iz objekta da bih radio na takav način. Pri tome bismo morali staviti radnike na ulazu da kontroliraju je li ljudi nose maske i rukavice. Bolje da se nikako i ne otvaraju objekti, ako će morati tako raditi. To je donekle izvodivo u frizerskim salonima ili trgovinama, ali ne i ugostiteljskim objektima. I da mi pun lokal bude, uz poštivanje svih mjera ograničenja, imat ću duplo manji promet. Tko meni garantira da ću ja moći poslovati”, ističe Pleh koji je prostor svog objekta u Kranjčevićevoj ulici u Sarajevu proteklih dana ustupio na korištenje timu volontera Heroji ulice.

S druge strane, Željko Tatić iz Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma RS-a ističe da bi nadležni u Bosni i Hercegovini trebali slijediti praksu iz susjedne Srbije i Hrvatske koje su najavile ukidanje zabrane rada ugostiteljskih objekata od 11. svibnja, iako imaju više potvrđenih slučajeva koronavirusa nego BiH.

“S obzirom da naši političari prepisuju sve zakone, iskreno se nadamo da će prepisati i scenarij Hrvatske i Srbije. Ovdje ne daju ljudima da rade. Lako je nekome tko sjedi u fotelji i prima više od 1.500 i 2.000 KM mjesečno reći ljudima ‘sjedite kući i nemojte raditi’. Ako je to ozbiljan i odgovoran političar, on će se pobrinuti o svojim ljudima koji su mu dali povjerenje da tu sjedi i prima plaću”, naglašava Tatić.

Radnici na rubu egzistencije

Tatić nadalje ističe da barem 20 posto ljudi koji su ostali bez posla nemaju čime da se prehrane.

“Nemamo mi ništa protiv toga što drugi rade, ali sektor ugostiteljstva zapošljava samo 10.000 ljudi u Banja Luci. To su ljudi koji su dovedeni do toga da nemaju što jesti. Ovo nije privatna država. Pri tome nema pomoći i pitanje je da li će biti. Političari dobijaju svoje plaće. Nemam ja ništa protiv njih, ali što im znači kada kažu da nemaju novca, dok se njima isplaćuju plaće. Kako se onima koji su na budžetu RS-a dijele jednokratne pomoći od 1.000 KM. Što je s običnim ljudima koji rade u realnom sektoru koji neće dobiti plaću, pa u u najboljem slučaju do kraja svibnja. Nijedan poslodavac u realnom sektoru nije dobio nikakvu pomoć u cijeloj državi. Ako jeste, ja ću se javno ispričati”, govori nam Tatić.

Članovi Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma RS-a tražili su sastanak s premijerom i gradonačelnikom Banja Luke kako bi razmotrili mjere koje će biti pred ugostiteljima u skorijoj budućnosti. Tatić nam kaže da je moguć samo rad u normalnim uvjetima, uz poštivanje higijenskih mjera.

“Neka samo pogledaju slike s tržnice i iz marketa gdje se okuplja po nekoliko stotina ljudi. Zbog čega onda ograničavati rad u kafićima. Socijalno odgovorne osobe kao pojedinci trebaju voditi računa o svom zdravlju”, dodaje Tatić.

Slična situacija je i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Krizni stožer civilne zaštite HNŽ-a trebao bi u narednom periodu razmatrati ukidanje zabrane rada ugostiteljskih objekata gdje se također navode stroge mjere socijalne distance unutar objekata, ali i u baštama.

“Nonsens je da stavljamo pleksiglas pregrade, da sjedi dvoje za jednim stolom i slično. Mislim da su takvi preduvjeti nemogući za rad za većinu lokala, odnosno da je vrlo teško imati ekonomsku isplativost s tim ulaganjima i dodatnim troškovima. Podržavamo dezinfekciju. Normalni lokali su uvijek održavali svoju higijenu. Međutim, lokalni s manjom baštom imat će ozbiljan problem da rade kako treba i prežive pod tim uvjetima rada”, kazao nam je Ajdin Pašić, vlasnik ugostiteljskog objekta u Konjicu.

Podsjećamo, mjere zabrane rada ugostiteljskih objekata na snazi je do daljnjeg u cijeloj Bosni i Hercegovini.