U Republici Srpskoj 23,3 posto od 1225 ispitanih nikada ne glasuje na izborima, dok u Federaciji BiH na izbore ne izlazi 30,7 posto ispitanika, pokazalo je istraživanje Srđana Puhala i Nede Perišić predstavljenog danas u organizaciji Friedrich-Ebert-Stiftunga u mostarskom hotelu Ero.
Istraživanje je pokazalo kako u posljednje tri godine najveći broj ispitanika nije ni izlazio na izbore (43,6%) do su ispitanici, ako su glasovali, za istu stranku su glasovali u 24 posto slučajeva, dok je 22,7 posto ispitanika glasovalo za različite stranke.
”Brojka od 45 posto glasača koji na proteklim izborima u BiH nisu iskoristili svoje građansko pravo, nije zabrinjavajuća sama po sebi, zabrinjavajuća je poruka koju su ti apstinenti poslali, rečeno je na predstavljanju studije “Apstinenti u BiH / Nevidljiva strana izbora”.
Po riječima Judith Illerhues, direktorice njemačke fondacije Fridrich-Ebert-Stiftung (FES) BiH na čiju je inicijativu spomenuta studija urađena, većina apstinenata nisu ljudi koje politika ne zanima, već se radi o ljudima koji ne izlaze na izbore zato što ne vide nikakvu alternativu na bh. političkoj sceni.
”U okviru našeg uzorka imali smo 24,3 posto ispitanika koji su uvijek glasovali na izborima, 30 posto ispitanika koji ponekad glasuju na nekim od izbora i 22,4 posto onih koji su glasovali na izborima, ali više neće glasovati. Među ispitanicima se nalazi i 22,1 posto ispitanika koji nikada nisu glasovali na izborima u Bosni i Hercegovini”, navodi se u istraživanju.
Ono je pokazalo i kako kod Srba i Hrvata postoji najveći postotak ispitanika (oko 44 posto) koji nekad glasuju na izborima, a nekad ne.
”Kod Hrvata nalazimo znatno više ispitanika koji su glasovali, ali više neće (39,4 posto), u odnosu na one koji nikad ne glasuju (18,7 posto). Kod Srba imamo skoro podjednak postotak onih koji su glasovali, ali više neće, i onih koji nikad ne glasuju. Za Bošnjake je zanimljivo da imaju skoro podjednak postotak u sve tri kategorije apstinenata”, navodi se u istraživanju.
Jedan od autora studije Srđan Puhalo naglasio je kako se izlaznost na izborima u BiH ne razlikuju previše od izlaznosti u nekim zemljama zapadne Europe.
”Apstinenti u zapadnim zemljama ne glasuju zato što im je dobro i nemaju potrebu išta mijenjati. Međutim, kod nas je osnovni razlog za neizlazak na izbore prosvjed zbog onoga što se događa u zemlji”, kazao je Puhalo i dodao kako apstinenti u BiH ne žele prihvatiti da budu “marionete u bh. cirkusu od politike” i ne žele dati legitimitet onome što se događa oko nas.
Na mostarskom predstavljanju istaknuto je kako je zanimljivo je da nitko od političkih stranaka u BiH nije inicirao ovo istraživanje.
”Posebno je pitanje zašto to nitko nije inicirao i zašto nikome nije bitno da napravi jedno ovakvo istraživanje, a svi se bore za glasače, odnosno birače”, naveo je Puhalo.
Sveučilišni profesor Mile Lasić kazao je kako je neizlazak na izbore jedan od oblika građanskog neposluha i kako građanski neposluh može predstavljati “prapočetak nove političke kulture u BiH”.
”Iako je veliki broj građana koji ne glasuju, ne možemo govoriti da oni koji su izabrani nemaju legitimitet. Ali, možemo govoriti o ograničenoj demokracijskoj legitimaciji ili demokracijskoj insuficijenciji izbora u BiH, zato što se oni održavaju samo u formalnoj demokracijskoj situaciji. Oni se održavaju u prividu demokracije ili demokraturi”, istaknuo je Lasić.
Rezultati anketnog istraživanja koje je proveo Srđan Puhalo pokazuju da apstinente ne možemo promatrati kao monolitnu kategoriju koja se svodi na građane koji uslijed nezainteresiranosti za politiku ne sudjeluju na izborima, već da se među bosanskohercegovačkim apstinentima nalazi i znatan broj politički svjesnih i demokratski orijentiranih građana, ali razočaranih u političke stranke i koji odabirom izborne apstinencije iskazuju duboko nezadovoljstvo postojećom društvenom i političkom situacijom, navedeno je.
