Povijest današnje Vinarije Čitluk seže u daleku 1946. godinu kada su se osnovale zemljoradničke zadruge na području Brotnja koje su se kasnije pripojile poduzeću „Poljoproizvod“ Čitluk, a od 1968. godine „Poljoproizvod“ je djelovao u sklopu Poljoprivrednog kombinata „Hercegovina“ koji je preteča nekadašnjeg Hepok-a. Od 2002. godine Vinarija Čitluk posluje samostalno pod današnjim imenom.
To je najveća vinarija u BiH, prerađivačkog i smještajnog kapaciteta od 115.000 hl. Vinarija posjeduje najsuvremeniju opremu za uvinjavanje grožđa, uređaje za hladnu maceraciju, hladnu i hlađenu fermentaciju, te inox cisterne, hrastove i barrique bačve za odležavanje vina.
Vlastiti plantažni vinogradi prostiru se na oko 250 ha na pet vinogradarskih položaja gdje su posađeni uglavnom autohtoni i udomaćeni kultivari Žilavka, Blatina, Trnjak, Plavac mali i Vranac, a osim toga Vinarija Čitluk je podigla nasade i priznatih svjetskih kultivara Cabernet Sauvignon-a, Merlota, Syrah, Sauvignon blanc i Chardonnay-a. Posebice treba istaknuti Chardonnay koji je posađen na vinogradarskom položaju Trtla na nadmorskoj visini iznad 450 metara.
Svakako treba istaknuti Kamene vinograde. Taj teren je nekada bio goli hercegovački krš, postojbina drače, smrike, vrijeska, pelina i poskoka, gdje sunce nemilosrdno prži i žeže šest mjeseci u godini i gdje je svaka gruda zemlje zlata vrijedna. Kameni vinogradi su do sada najveći (prostiru se na površini od 100 hektara) i jedinstveni po tome što Žilavka doslovce raste iz kamena. Vinograd je podignut početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća i danas je kao takav raritet u svijetu. Ovaj poduhvat u početnim fazama podizanja vinograda sličio je iluziji jer količina tla na ovom lokalitetu je zanemariva, a fragmentirani vapnenac čini preko 70 % supstrata. Žilavka je još jednom pokazala da je srasla s ovim podnebljem i da joj je ime kompatibilno sa osobnošću. Grožđe s Kamenih vinograda prerađuje se u Vinariji Čitluk i od njega se najsuvremenijom tehnologijom dobivaju vina vrhunske kakvoće. Pretpostavljajući da su osobnosti vina u velikom mjeri uvjetovane karakterom ambijenta – kamena na kojem je grožđe proizvedeno, glavni brend je Kameno vino koje se proizvodi od 1990. godine.
Osim Kamenog vina, tu su nezaobilazni Žilavka Mostar (prvo zaštićeno bijelo vino kao vrhunsko na ovim prostorima 1970. godine), zatim Blatina de Broto, Vranac de Broto. Osim vina od autohtonih i udomaćenih kultivara svakako je potrebno izdvojiti sortna vina Cabernet sauvignon, Chardonnay, Plavac mali.
Prije nekoliko godina Vinarija je izašla na tržištu s novim premium proizvodima pod nazivom Teuta. Pitate se zašto Teuta? Prema predaji Teuta je bila kćerka ljekaruše koja je živjela na obali Neretve, na granici današnje Hercegovine i Dalmacije. Kad se razbolio Ilirski kralj Argon (200.-232. godine prije Krista) došao je do ljekaruše i vidjevši njenu kćerku Teutu, zaljubio se, isprosio je i oženio. Poslije smrti kralja Argona vlast nad Ilirijom preuzela je Teuta. Na prostoru tadašnje Ilirije uzgajala se vinova loza i pretpostavka je da pojedine sorte vinove loze Žilavka, Blatina, Vranac i Plavac mali su iz Teutina doba.
Povijesne činjenice iz prapovijesti bili su nam vodilja da novu liniju naših vina nazovemo Teuta. To su male i ograničene serije u pojedinim godinama berbe, namijenjene isključivo dobrim hotelima, restoranima i vinotekama: Teuta Žilavka, Teuta Žilavka selekcija, Teuta Amphora – narančasto vino, Teuta Rose, Teuta Blatina, Teuta Trnjak, Teuta Vranac, Teuta Plavac mali i Teuta Tribus (mješavina sorata Blatina, Trnjak i Vranac).
U pojedinim ponajboljim godinama možemo izdvojiti vrlo male serije vina Blatinu Grand Cru i Plavac mali Special edition.
Vinarija Čitluk je najveći proizvođač, ali i najveći izvoznik vina u BiH. Vinarija izvozi vina u 25 zemalja, a najviše u Njemačku, Hrvatsku, Srbiju, Švicarsku, Belgiju, Sloveniju, Dansku, Rusiju, Poljsku, Ameriku, Kinu, na što otpada više od 50 % u odnosu na godišnju prodaju.
Kakvoća vina je prepoznata i među svjetski priznatim enolozima i poznavateljima vina Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Mađarske, Makedonije, Italije, SAD-a, Kine, Češke i Bosne i Hercegovine gdje su osvojila uvjerljivo najviše šampionskih i zlatnih medalja kako na međunarodnim tako i na domaćim sajmovima i festivalima vina.
Na svim sajmovima u regiji gdje se ocjenjivala i ocjenjuju vina (Vinovita Zagreb, Gast Split, Orahovica, kao i na Mostarskom sajmu vina, Sabatini) Vinarije Čitluk su u samom vrhu po broju osvojenih bodova. Najveći uspjeh Vinarije je u Češkoj Vinařské Litoměřice 2014. gdje je Šampion crvenih vina i najbolje ocjenjeno vino iz inozemstva proglašen Cabernet Sauvignon 2011.
Posebice treba istaknuti da je zadnjih desetak godina na svim ocjenjivanjima gdje su sudjelovala vina Vinarije Čitluk, Kameno i Blatina de Broto, ukoliko nisu bili šampioni onda su se okitili zlatnim odličjima.
Na ovogodišnjoj 31. Sabatini održanoj u Cavtatu poslali smo na ocjenjivanje tri vina iz linije Teuta.
Radim u Vinariji Čitluk d.d. i već 37. godinu i glavni sam enolog bavim se žilavkom i blatinom, naravno, i drugim sortama. Svake godine na Sabatinu šaljemo na ocjenjivanje uzorke vina, ali i na druge festivale u okruženju. Ove godine odlučili smo se za tri vina iz linije “Teuta”. To su manje serije vina, a vinoljupci i poznavatelji vina imaju samo riječi hvale za njih. Zanimalo nas je što stručni ocjenjivački sud kaže za ta vina. Bilo je velika strepnja jer znam da je konkurencija na Sabatini vrlo jaka.
Na kraju sam prezadovoljan, a kako ne bih bio kad smo osvojili dvije zlatne medalje za Teutu Žilavku berba 2020., Teutu Trnjak berba 2018. i Šampionsku titulu za najbolje ocjenjeno crno (crveno) vino ovogodišnje Sabatine, Teuta Blatina berba 2016.! Dakle, “pomeli” smo s Teuta Blatinom toliko razvikane plavce i dingače! Ovo je produkt kolektivnog rada, imam još pet tehnologa i enologa i jednostavno idemo k tome da proizvedemo što bolja vina. Uz posao glavnog enologa u Vinariji Čitluk također sam dugogodišnji predavač na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Mostaru iz predmeta “Vinarstvo i Tehnologija vina”.
Jako me veseli šampionska titula za crno vino, nikad veći pehar nisam držao u ruci, medalje sam dobio, ali me ovaj pehar baš veseli, stvarno mi je neizmjerno drago – otkrio je Tihomir Prusina u ime Vinarije Čitluk d.d., koji je inače doktor vinogradarstva i vinarstva.
Stara je latinska izreka „In vino veritas“, što znači „U vinu je istina“. Za vina Vinarije Čitluk možemo istinski reći da su izvrsne kakvoće. Uvjerite se sami!
6 komentara
Svaka cast
Hercegovacka tj.citlucka vina su otpad i smece po ničemu se ne mogu mjeriti sa dalmatinskim, istarskim i makedonskim vinima koja imaju višestoljetnu tradiciju.a te kvazi nagrade plod su podmićivanja žirija što je tipično za vas hetcegovce.
1846. Kakav iskompleksirani jadnik. Baš si jadan…
Za ovog bedaka 1864 neka crkne od ljubomore.
Hercegovci su u svemu prvi.
Ja kao Zagorec od srca čestitam dragim Hercegovcima.
Naj bolje vino bum probal u Međugorju.
1846
Zašto bi vina bilo odakle bila bolja od hercegovačkih? Hercegovina ima kamen i sunce, idealno za vinovu lozu. A ti da si se pomakao sa kućnoga praga ili da znaš povijest znao bi da de i vinova loza uzgajala na području Hercegovine još prije dolaska Hrvata, zapravo kao i u Dalmaciji i u drugim područjima Mediterana.
Višestoljetna tradicija proizvodnje vina je i u Hercegovini, ali ti to ne znaš, jer za nešto znat triba biti bistar.
Ti 1846, prouči malo štogod, a jadan pojest će te zloba.