Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić zauzeo se u petak za izmjenu Daytonskog mirovnog sporazuma kako bi se ostvarila jednakopravnost svih naroda i građana u Bosni i Hercegovini i upozorio da se Hrvati katolici osjećaju otpisanima u sredinama gdje su manjina u toj zemlji čak i od vlastitih političkih predstavnika
‘Za brži napredak Bosne i Hercegovine nužno je mijenjati Daytonski okvir s ciljem stvaranja normalne funkcionalne države jednakopravnih naroda i građana u svakom dijelu zemlje’, rekao je kardinal Puljić tvrdeći da takvo stajalište dijele brojni ljudi u BiH.
Pri tome je spomenuo zabrinutost Hrvata zbog neravnopravnosti s druga dva naroda u BiH, Bošnjacima i Srbima.
Dodao je kako su u samo nekoliko posljednjih mjeseci društveni život u BiH obilježile brojne političke napetosti i intrige, koje su stvarale ‘negativnu klimu u javnosti i urušavale nadu ljudima ove zemlje’.
Podsjetio je i na objavljene statističke podatke prema kojima je u zadnjih pet godina iz BiH odselilo oko 150.000 ljudi. Poglavar Katoličke Crkve u BiH se posebno osvrnuo na, kako je rekao, zapostavljenost Hrvata u sredinama gdje su manjina, čak i od vlastitih političkih predstavnika.
‘Mnogi Hrvati, koji su u ogromnoj većini katolici, u nekim dijelovima BiH bolno doživljavaju da nemaju svojih predstavnika u vlasti pa se osjećaju otpisani kao narod i na margini života’, rekao je kardinal Puljić, prenosi Tportal.hr.
Upozorio je da ne bi smjela biti važnija stranka od naroda koji želi opstati na svojoj grudi. Kardinal Puljić je izrazio razočaranje ponašanjem stranačkih predstavnika.
‘U dragoj nam domovini Bosni i Hercegovini brojni su ljudi, tamo gdje su u manjini, već godinama precrtani i od većine drugih i drugačijih, ali i od većine u vlastitom narodu. Tako se opravdava licemjerje po kojem se i veliki dio svoga naroda stavlja u stanje potrebe za skrbnikom pa čak i niječe njihovo postojanje u velikom dijelu vlastite domovine, a da se u isto vrijeme za njih istinski ništa ne čini’, istaknuo je.
Izrazio je nadu da će i predstavnici vlasti u Banjoj Luci napokon preuzeti financiranje tamošnjeg Katoličkog školskog centra, po uzoru na vlasti u šest drugih gradova u Bosni i Hercegovini.