U pećini Vilinka na brdu Gradina u Sutini provedena su probna arheološka iskopavanja od 9. do 11. travnja 2015. Na projektu je sudjelovalo sedam arheologa iz BiH i Hrvatske, koji su svojim volonterskim radom omogućili ovo istraživanje, piše Hercegovački arheološki portal.
Zahvaljujući ovoj akciji, pećinu Vilinku su posjetili i članovi HGSS Posušje sa ciljem utvrđivanja njezine veličine.
Arheološki portal piše kako je arheološkom iskopavanju prethodio terenski pregled, koji je obavljen prošle godine, te su tom prilikom u ulaznoj dvorani nađeni površinski nalazi keramike, koji su bili ključni indikator o potencijalu arheološkog nalazišta.
”Potaknuti time, ali i zbog izrazito povoljnog položaja same pećine, odlučili smo upravo na ovom lokalitetu provesti pokusna arheološka istraživanja. Ovo su ujedno i prva istraživanja na području Rakitna u 21. st., koja su neopravdano izostala u proteklih nekoliko desetljeća” ističu arheolozi.
Potrebno je naglasiti kako je upravo Rakitno, jedno od najslabije arheoloških istraženih područja u BiH. Važno je napomenuti, kako je ovu pećinu kao i čitavu Gradinu prvi put spomenuo i opisao rudarski satnik Vaclav Radimsky daleke 1891. god., u članku izdanom u časopisu Glasnik Zemaljskog muzeja pod nazivom “Visoravan Rakitno u Hercegovini” i tako je uveo u arheološku literaturu.
”Cilj ovog iskopavanja bio je utvrditi opći vremenski raspon naseljenosti pećine. Zbog financijske ograničenosti, pokusnim iskopavanjem otvorena je relativno mala sonda od dva m2. Unatoč tome, pronađena je velika količina pokretnog arheološkog materijala i dobili smo osnovne podatke o nalazištu”, piše Ljubo Oreč jedan od arheologa.
Tipološko stilskom analizom keramičkih nalaza ustanovljen je vremenski okvir naseljenosti već u srednjem brončanom dobu (oko 1500.-1300. god. pr. Kr.) i u ranom srednjem vijeku.
Srednje brončano doba kao i rani srednji vijek su među najslabijim poznatim i arheološki nedovoljno istraženim razdobljima u Bosni i Hercegovini, što nas navodi na činjenicu da pećinu Vilinku treba svrstati među lokalitete sa iznimnim arheološkim potencijalom za istoimena razdoblja.
Pokusnim istraživanjem postavljen je temelj i polazna osnova i orijentacija za moguća daljnja sustavna istraživanja, koja bi dala više informacija o samom lokalitetu, ali i omogućila bolje poznavanje brončanodobne Posuške kulture i ranog srednjeg vijeka na našem području.
Zahvaljujući toj činjenici ovaj lokalitet će dobiti zasluženo mjesto u znanstvenoj literaturi pri revalorizaciji prapovijesnog odnosno ranosrednjovjekovnog horizonta na prostoru Hercegovine, piše Hercegovački arheološki portal.
Pronađena arheološka građa bit će deponirana u franjevačkom muzeju ”U kući oca mojega” u Posušju.
