S prvim danom ove godine minimalna plaća u Hrvatskoj značajno je narasla – na 970 eura bruto, što je otprilike 750 eura neto. Narasla je i prosječna plaća, ali rasla je i inflacija. Prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), onima za studeni prošle godine, prosječna neto plaća iznosila je 1.366 eura. U odnosu na studeni 2023. kada je iznosila 1.208 eura, prosječna plaća u godinu dana narasla je za 158 eura.
S prvim danom ove godine minimalna plaća u Hrvatskoj značajno je narasla – na 970 eura bruto, što je otprilike 750 eura neto. Narasla je i prosječna plaća, ali rasla je i inflacija.
Prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), onima za studeni prošle godine, prosječna neto plaća iznosila je 1.366 eura. U odnosu na studeni 2023. kada je iznosila 1.208 eura, prosječna plaća u godinu dana narasla je za 158 eura.
Kada je novinar N1 lani u kolovozu pitao ekonomista Ljubu Jurčića kolika bi trebala biti mjesečna plaća u Hrvatskoj da bi bila dovoljna za podmirenje obveza i zadovoljavanje potreba, on je odgovorio: 2.000 eura. Uz napomenu da taj iznos ne treba shvaćati posve precizno jer nisu isti kriteriji, odnosno troškovi, onih koji, primjerice, žive u Gospiću i onih u Zagrebu ili Splitu.
Sada, pet mjeseci nakon što su mu prvi puta postavili to pitanje, Jurčića su upitali smatra li da je plaća od 2.000 eura i dalje dovoljna za normalan i pristojan život.
“Rekao sam tada 2.000 eura da se lakše pamti, to je nekakav prosjek. Oni koji malo dublje rade analize i koji se detaljnije bave potrošačkim košaricama, izračunali su da bi ta dostojna plaća bila između 1.780 i 2.170 eura. To je taj raspon, a ja sam tih 2.000 eura rekao ‘po sredini’ jer je teško apotekarski odrediti. U međuvremenu su cijene išle gore pa bih sada taj iznos pomaknuo na 2.200 eura. To bi bilo 10 posto više, onoliko koliko je prosječno poskupjela hrana.”
Jurčić napominje kako ni onaj iznos koji je prvi puta spomenuo, a ni ovaj sada, nije izračunao po nekoj dugačkoj formuli.
“Kod nas u Hrvatskoj 55 posto BDP-a otpada na osobnu potrošnju, pa se onda od toga gleda koliko ide na hranu, koliko na komunalije i tako dalje. Svjetski prosjek je 60 posto BDP-a za osobnu potrošnju. Ako je zemlja bogatija, taj udio spušta se prema 50 posto, a ako je siromašnija, gdje građani više troše na hranu, onda prosjek ide do 60 posto. U Albaniji je početkom 1990-ih, kada se tamo raspao socijalizam, skoro 90 posto BDP-a bila osobna potrošnja jer su bili siromašni i sve su to ‘pojeli’. A kako su se kasnije oporavljali išli su polako prema tih 60 posto”, pojasnio je Jurčić za N1.
3 komentara
A Jurčic,Jurčic ko papagaj ponavlja istu stvar pa to svak sa 4 razreda osnovne znade.Njegovo ponavljanje da treba proizvoditi i izvoziti je jedini spas i boljitak za državu i podizanje standarda.Neki dan kaže da bi mladi trebali ici na zanate i odmah raditi a ne na fakultete ma jeli to on govori a nije sam htio u proizvodnju i raditi vec naprdivati po televiziji i pametovati.Dosta nam je takvih glava i savjetovanja di da šaljemo našu djecu na školovanje a di šalju oni svoje po Americi i zapadu.Da zatvore svoja usta ja bi im savjetovao.
Kad nam ovakvi predaju studentima na ekonomiji nije ni čudno što nam je ovakva ekonomija.Ni Jurčić,ni Novotni,ni Njavro,ni Sever malo znaju o životnoj ekonomiji.
Kad bude polje uzorano i sve njive posijane da ne ostane ništa neobradjeno e tada ce ekonomija ici naprijed.Bez bogatog seljaka nema bogate države.Ovo je sve trkeljanje i mlacenje prazne slame.