Prema ocjenama stručnjaka postojeći nastavi planovi i programi (NPP) zastarjeli su i neadekvatni, o čemu svjedoče i loši rezultati bh. učenika na međunarodnim testiranjima TIMSS i PISA.
Kada su u pitanju NPP-ovi za nastavu na hrvatskom jeziku Koordinacija ministara županija u kojima se izvodi nastava na hrvatskom jeziku pokrenula je proces reforme obrazovanja i izradu predmetnih kurikula.
Za izradu prijedloga predmetnih kurikula zadužen je Zavod za odgoj i obrazovanje, koji u suradnji s resornim ministarstvima vodi taj projekt.
Prema riječima ravnateljica Zavoda Jadranke Bošnjak, novi kurikuli trebali bi se početi uvoditi u školskoj 2023./24. godini, dok se s pilotiranjem nekih predmetnih kurikula može započeti već u školskoj 2022./23. godini.
Fokus postojećih NPP-a na pamćenju i razumijevanju
U razgovoru za Fenu Bošnjak je istaknula kako su postojeći nastavni planovi i programi zastarjeli, ne prate trendove i nova postignuća, niti razvijaju toliko tražene kompetencije.
”NPP za na hrvatskom jeziku za devetogodišnje osnovne škole u BiH izrađen je 2008. godine na temelju sadržaja/tema iz Zajedničke jezgre iz 2003. godine i drugih relevantnih dokumenata. Nedovoljna pripremljenost za uvođenje devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja vidljiva je i danas, što se ogleda u školama koje nisu opremljene na odgovarajući način i nedovoljnoj obuci učitelja”, kazala je.
Što se tiče NPP-a na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, Bošnjak je istaknula je kako se uočava da iako je utemeljen na ishodima učenja i u uvodnom dijelu stavlja naglasak na razvoj inovativnosti, stvaralaštva, rješavanja problema, razvoj kritičkoga mišljenja, poduzetnosti, informatičke pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija, nema zahtjeva u ishodima koji bi razvijali navedene sposobnosti.
Ravnateljica Zavoda ističe kako su najveći nedostaci postojećih NPP-a što se zahtjevi većinom odnose na pamćenje i razumijevanje, a nedostaju zahtjevi koji se odnose na primjenu, analizu, procjenu i kreiranje.
”Nastavni planovi i programi trebaju sadržavati zahtjeve koji će razvijati sve dimenzije kognitivnog procesa kako bi učenici mogli primijeniti stečena znanja u daljnjem školovanju, budućem radu i svakodnevnom životu. Također je potrebno odrediti vrijednosti koje učenici trebaju usvojiti, a koje se prožimaju kroz cijeli kurikul i razvijati njihove vještine kako bi osigurali razvoj ključnih kompetencija koje su potrebne u vremenu u kojem živimo”, kazala je Bošnjak.
Proces kurikulske reforme složen i dugotrajan
Zbog svega navedenog Koordinacija ministara županija u kojima se izvodi nastava na hrvatskom jeziku pokrenula je proces izrade novih kurikula.
”U taj projekt uključene su 152 odgojno-obrazovna djelatnika iz svih županija koje rade po NPP-u na hrvatskom jeziku (menadžer i koordinator projekta, voditelj stručnog tima, 7 koordinatora, 14 voditelja predmetnih radnih skupina i 129 članova radnih skupina). Stručni tim vodi reformu konceptualno i metodološki te donosi sve stručne odluke i predlaže ministrima kurikulske dokumente za usvajanje. Reformom se namjeravaju napustiti zastarjeli nastavni planovi i programi, kao i metode nastave, koje bi zamijenili novi kurikularni dokumenti i novi pristup učenju i poučavanju”, pojasnila je Bošnjak.
Sve to, dodala je, zahtjeva dosta vremena pa bi se novi kurikuli trebali početi primjenjivati u školskoj 2023./24. godini, dok bi već sljedeće jeseni moglo početi s probnom primjenom nekih predmetnih kurikula.
”Kvalitetne promjene ne mogu se dogoditi preko noći te nam puno znači najavljena pomoć Republike Hrvatske u ovom projektu. U suradnji s Uredom za Hrvate izvan RH dogovoreno je potpisivanje Sporazuma o suradnji između ministarstava obrazovanja županija koje rade na nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, Zavoda za odgoj i obrazovanje, Zavoda za školstvo i svih relevantnih obrazovnih institucija u Republici Hrvatskoj na čelu s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Uredom za Hrvate izvan RH”, kazala je Bošnjak.
Zajednička jezgra
Za uspješnu realizaciju ovoga projekta ključna je i podrška vladajućih struktura.
”Nadam se da će se ta podrška nastaviti i da ćemo uspješno realizirati ovaj projekt kako bi napokon dobili moderno obrazovanje, da djecu učimo važnim i korisnim stvarima koje će im biti potrebne u životu, što bi u konačnici trebalo rezultirati lakšim zapošljavanjem, gospodarskim razvojem, boljim životnim standardom i zaustavljanjem iseljavanja”, poručila je ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje.
Bh. obrazovanjem bavio se i Europski parlament, pa je tako u rezoluciji o BiH iz lipnja ove godine zatraženo usklađivanje triju kurikula.
”Imam informaciju o tome iz medija, ali službeno nismo ništa dobili. U BiH Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje izradila je Zajedničku jezgru definiranu na ishodima učenja koja je u europskom kontekstu prepoznata kao okvirni kurikul na temelju koje ministarstva obrazovanja dalje rade na razvoju predmetnih kurikula. Ovaj proces osigurava prohodnost učenika u cijeloj BiH”, kazala je Bošnjak.
9 komentara
Više bi se trebalo fokusirat na tehničke predmete a ne na glazbeno likovno i slično
Dok dajete plaće ko najamnim radnicima nema ništa od reforme. Zadnji put plaću podigao Jurišić. Za Ćosićeve vladavine šipak
Smanjite broj predmeta u gimnaziji. Ovo sad je stvarno previse.
I sada bi se moglo znatno više i bolje raditi u učionici, ali škole nisu opremljene osnovnim, računalom i projektorom, nije se godinama ulagalo. Ima i sada profesora koji žele i znaju, ali nemaju na čemu. A o plaći neću ni govoriti, sramota.
Sto lazete da se ne oprema. Pa objavljen je clanak prije par dana kako su opremljene skole. U skolama propadaju projektori. Lakse žugat nego uzet projektor pa osmislit sat da djeci bude zanimljivo.
netreba nikakva reforma, samo adekvatan kadar nastavnika, ucitelja, profesora da se ne zaposljavaju po politickom opredjeljenju nego po sposobnoscu, i manite se online nastave koju gurate preko vibera i Whatsapa, program je dobar problem je u korumpiranom sustavu
Učite dicu o onome sto ce im tribat u zivotu i kako živit i prizivit,to znamo iz vlastitog iskustva ucili nas tamo o nečemu sto sada gledajući uopće nam ne triba.
90 posto nastavnika i profesora su stranacki uhljebi pa i nije puno briga sta ce djecu naucit jer su zasticeni stranackom iskaznicom i znaju da im nemoze nitko nista…to sam vidio vlastitim ocima kako rade i sta rade
kome uopće treba škola.sve ima na internetu..druga stvar svaka diploma se može kupiti.dosta je učenika samouko samo ako ga zanima informatika dok krene u školu više zna nego onaj sa fakultetom.škola je samo za one koji žele gubiti vrijeme