”Na Klinici za psihijatriju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar u protekloj godini hospitalizirano je 603 pacijenta,od toga 330 s dijagnozom teško duševnog oboljenja”, rekla je za Bljesak.info mr. sc. dr. Katica Nikolić.
Kako kaže liječnica Nikolić iz statističkih podataka oko 50 posto hospitaliziranih pacijenata ima dijagnozu psihotičnog poremećaja, a ostali 50 posto je distribuirano na neurotske poremećaje, duševni poremećaj i poremećaj ponašanja uzrokovani uzimanjem alkohola i psihoaktivnih tvari , poremećaje raspoloženja te psihičke poremećaje u djetinjstvu i adolescenciji.
”Točan broj osoba koje imaju poteškoće povezane sa mentalnim zdravljem nije poznat. Ono što sigurno znamo jest da svaka četvrta osoba u svijetu ima iskustvo mentalnih problema i poremećaja. Centar za mentalno zdravlje Mostar pruža usluge na području grada Mostara, ali i šire već od 2005. godine. Svake godine imamo sve veći broj ljudi koji traže pomoć”, smatra Palameta iz Centra za mentalno zdravlje.
Nikolić kaže kako se ljudi pomoć odluče potražiti kod liječnika obiteljske medicine i u centrima za mentalno zdravlje. Upozorava kako dolazak na Kliniku ne znači nužno i obaveznu hospitalizaciju.
”Iz godine u godinu sve je veći broj ljudi koji traže pomoć zbog psihičkih poteškoća. Različiti su razlozi, ali se uviđa da je veća osviještenost u općoj populaciji da treba tražiti pomoć kada postoje psihički problemi, stigmtizacija je manja . Povećan je broj ljudi koji se sve teže nose sa bremenom današnjeg socijalno – ekonomskog , egzistencijalnog stanja, strahom od budućnosti , što ima reperkusije na psihičko zdravlje”, objašnjava neuropsihijatrica Nikolić.
S ovim se slaže i socijalna radnica Nikolina Palameta socijalna radnica iz Centra za mentalno zdravlje.
Ona smatra kako je svake godine sve veći broj osoba koje traže pomoć od stručnih osoba i kako se ljudi sve više informiraju o rizičnim čimbenicima i čestim simptomima te zbog toga lakše traže pomoć.
Centar za mentalno zdravlje Mostar pruža usluge za sve osobe s područja grada Mostara, ali i cijele Hercegovačko neretvanske županije, pa čak iz susjednih županija i s područja Republike Srpske.
Kapaciteta ima, ali rijetki traže pomoć
Javljaju im se osobe oboljele od shizofrenije, depresije, anksioznih poremećaja, PTSP-a, osobe s problemima ovisnosti o psihoaktivnim supstancama, ovisnici o alkoholu, kocki i drugim smetnjama iz područja mentalnog zdravlja.
”Radimo s njihovim obiteljima kako bi što lakše prihvatili bolest i aktivno se uključili u proces oporavka. Pružamo usluge i prevencije mentalnih poremećaja i promocije mentalnog zdravlja kroz razna predavanja po školama, fakultetima i drugim ustanovama”, rekla je Palameta za Bljesak.info.
Položaj osoba s mentalnim poteškoćama u Mostaru je dobar kada su u pitanju kapaciteti za liječenje. Naime, osim Klinike za psihijatriju u SKB Mostar i Centra za mentalno zdravlje u Domu zdravlja, osobe s narušenim mentalnim zdravljem mogu potražiti pomoć i u Centru za mentalno zdravlje u RMC Dr. Safet Mujić i na Odjelu za psihijatriju u RMC-u.
No, Palameta upozorava kako se takve osobe teže zapošljavaju, slabijeg su imovinskog statusa, socijalno su izolirane u svojoj okolini, te su često narušenog fizičkog zdravlja.
U Centru za mentalno zdravlje Mostar je od 2013. godine osnovana i udruga za zaštitu i unaprjeđenje mentalnog zdravlja „In spe“ koja okuplja ljude sa iskustvom psihičkih poteškoća. To je zasada jedina udruga takve vrste u našoj županiji. Udruga ima niz aktivnosti kojima potiče socijalno uključivanje svojih korisnika, pomaže u procesu socijalizacije i adaptacije takvih osoba te se bori protiv stigme i diskriminacije u društvu. Tako je 2013. godine provedena antistigma kampanja ”Stigma STOP”, a osnovni moto je bio ”Čovjek nije dijagnoza”. Osobe izložene stigmi često imaju osjećaj niskog samopoštovanja i strah od odbacivanja, povlače se u sebe, što rezultira neostvarivanje u brojnim životnim područjima. Zbog straha da ih netko ne vidi da odlaze u službe mentalnog zdravlja, osobe koje imaju neki psihički problem ili poremećaj obično odgađaju potražiti pomoć, skrivaju se i šute ili traže neke alternativne oblike liječenja koji samo pogoršavaju njihovo mentalno zdravlje.
”Oni koji rade, uglavnom skrivaju od svojih poslodavaca činjenicu da se liječe zbog mentalnih problema i poremećaja. Mislim da je stigma još i dalje prisutna u našem društvu i doprinosi socijalnoj isključenosti ove kategorije stanovnika”, kaže Palameta.
Društvo u strahu od oboljelih
Palameta smatra kako je u društvu je i dalje prisutan strah od osoba koje su oboljele od psihičkih poremećaja.
”Strah uglavnom dolazi od neznanja. Ljudi imaju predrasude da stu takve osobe opasne, nasilne, agresivne i ugrožavajuće za njih. Zbog toga ih izbjegavaju i isključuju iz zajednice. I sami mediji, svojim pisanjima, prikazivanjem u filmovima i serijama doprinose toj negativnoj slici i strahu od ove populacije. Nedavno Istraživanje stavova javnosti o osobama s mentalnim poremećajima u BiH je pokazalo da je najveća socijalna distanca prema oboljelima od shizofrenije i liječenim ovisnicima o opijatima”, ističe Palameta.
Palameta kaže kako je potrebno promicati zdrave stilove življenja u obitelji, školi, radnoj sredini i u lokalnoj zajednici uopće kako bi se smanjio broj mentalno oboljelih osoba.
”Potrebno je svakodnevno raditi na smanjenju stigme i predrasudaprema mentalnim poremećajima i poteškoćama, u čemu mediji mogu imati značajnu ulogu. Osim toga, potrebno se educirati o ranim znacima mentalnih poremećaja, načinima liječenja i službama koje se bave sa liječenjem. I na kraju je važno zapamtiti da svi možemo biti pogođeni mentalnim poremećajem i svi smo dužni brinuti o svom zdravlju, uključujući i mentalno zdravlje”, zaključuje Palameta.
(Bljesak.info)