Posljednjih mjeseci vodi se prljava i smišljena kampanja o prevelikoj zastupljenosti Hrvata u institucijama Federacije BiH. Naglašava se kako im je puno više dano nego što im pripada. Čak i međunarodna zajednica potiče takve tvrdnje. Bošnjački narod zasut takvim pričama ogorčen je jer vjeruje da je u takvoj raspodjeli zakinut, dok Hrvati nikako nemaju načina objasniti kako je istina potpuno suprotna. Ovakva kampanja narušava ionako krhko bošnjačko-hrvatsko povjerenje. Za ozdravljenje tih odnosa potrebno je objaviti podatke o nacionalnoj strukturi zaposlenih u federalnim institucijama. Statistika bi sigurno šokirala javnost.
Federalna ministrica financija Jelka Milićević jučer je izjavila kako je u njenom ministarstvu, od 125 zaposlenika, samo 17 Hrvata. U Ministarstvu prometa, od 43 zaposlena, pet je Hrvata. Mnoga druga ministarstva imaju ih tek simbolično. Nijedno nema izbalansiranu nacionalnu strukturu iako ih Ustav na to obvezuje. Još drastičnije je u javnim ustanovama, pravosuđu…
“Platformaška” vlast je prije četiri godine zaposlila mnoge koji su se samo za potrebe radnog mjesta ili nacionalne kvote izjašnjavali kao Hrvati. Tako da je stvarni broj zaposlenih Hrvata u Federaciji BiH još porazniji. Iskrivljena slika o “prezastupljenosti Hrvata” stvara se pobrojavanjem samo ministara ili direktora. Tu je koliko-toliko poštovana nacionalna struktura. Međutim treba podsjetiti kako su i tu Hrvati zakinuti jer im je dekretom od osam ministarskih mjesta visoki predstavnik oduzeo tri.
Slično je i s raspodjelom novca. Većinski bošnjačke županije najviše ga dobivaju po Zakonu o pripadnosti javnih prihoda. Naime, glavni kriterij za raspodjelu je broj stanovnika. Tu treba tražiti i razloge zašto ni tri godine od provedbe BiH nema rezultate popisa stanovništva.
Kad se objave, pokazat će kako neki gradovi više nisu multietnični, niti ispunjavaju uvjete za dobivanje tolikog novca. Zbog toga je prekjučer u Mostaru pokrenuta kampanja “Federalizam nije separatizam”. Tamošnje udruge tvrde kako je 160 milijuna KM Sarajevska županija tijekom devet godina otuđila od građana Hercegovačko-neretvanske županije, i to baš Zakonom o pripadnosti javnih prihoda.
Objava popisa stanovništva, podataka o raspodjeli novca i zastupljenosti Hrvata u Federaciji jednako je potrebna i Bošnjacima i Hrvatima. Istina bi razotkrila laži kojima su trovani njihovi odnosi. Manipuliranje podacima potkopava povjerenje i stvara ambijent u kojemu će sve manje biti i dužnosti i budućnosti i za jedne i druge. Javno objavljivanje podataka otkrilo bi kako Hrvatima ništa nije “davano”, već im je uzimano. Nakon toga, federalni partneri bar bi imali čist račun koji može biti zalog za iskrenije savezništvo u budućnosti.•
vecernji.ba