Što bi bilo da nije izvoza, pitaju se svi koji pažljivije prate agrarnu scenu na jugu Hercegovine. Krumpir je rodio, kažu, kao nikada, prinosi na području Vojnića i Šipovače u ljubuškoj općini, gdje je proizvodnja najveća, bilježe rekorde, piše Večernji list BiH.
Proizvođači uvjeravaju da će na pojedinim njivama na kojima nije bilo mraza prinos mladih krumpira dostići doskora nezamislivih 20 kilograma po kilogramu sjemena! Naravno, u takvoj situaciji izvoz je spas za plasman.
‘Neretvansko zlato’
“Neretvansko zlato” jedna je od tvrtki koje su ušle u izvozni posao. U sjedištu tvrtke u Gnjilištima kraj Čapljine novinar Večerenjeg lista zatekao je proizvođače i voditelje otkupa. Unatoč činjenici što je padala za prvu polovicu lipnja uobičajena kiša, raspoloženje je bilo na razini. Zašto, može se zaključiti iz razmišljanja proizvođača:
“Krumpir je rodio kao nikada. Kiša je padala kad god je trebalo. Nije bilo velikih hladnoća, stoga će se prinos pamtiti. Ima parcela na kojima se vadi po pet tona na dulumu, odnosno na 1000 kvadrata. Toga nikad nije bilo. Uobičajeni urod zadnjih godina bio je tri do četiri tone po dulumu. Jest da bi otkupna cijena mogla biti i bolja, ali povoljno je što se krumpir može prodati”, ističe Dragan Grbavac iz Šipovače kod Ljubuškog.
Prinosom je zadovoljan i Zoran Ćutuk – Đole iz susjednih Vojnića.
“Krumpir je dobro rodio. Sadio sam 2,8 tona pa se nadam da će mi količina ‘izvući’ proizvodnju”.
Vinko Šutalo, voditelj otkupa tvrtke “Neretvansko zlato”, za Večerenji list kaže:
“Naša tvrtka izvozi oko 90 posto voća i povrća koje otkupimo u Europsku uniju. Krumpir dvije godine nije mogao ići na tržište Hrvatske i EU-a, ove godine je krenuo. Uvjeti za otkup su kvaliteta te da je proizvođač upisan u fitoregistar. Otkupljujemo uglavnom krumpir iz ljubuške općine jer su tamošnji proizvođači blagovremeno obavili upis u registar. Na čapljinskom području, u prvom redu na dubravskoj visoravni, također imamo značajne proizvođače krumpira, ali nisu ostvarili te preduvjete. Jedan smo broj proizvođača mi upisali pa njihov krumpir možemo izvoziti, ali glavnina je iz ljubuške općine. Prema našim očekivanjima, izvoz će ići dok bude krumpira. Razlog je kvaliteta – ovakav krumpir Europa nema”, naglašava voditelj otkupa tvrtke “Neretvansko zlato”.
Ovakav krumpir EU nema
Prema tome, zanimljiva situacija – proizvođači krumpira iz ljubuške općine, najorganiziraniji i najangažiraniji u Hercegovini, uspjeli su kroz PZ “Plodovi zemlje” osigurati preduvjete za izvoz i sada pomažu i sebi i drugima.
Nije teško pretpostaviti što bi bilo da rekordni urod krumpira ne ide u izvoz. Domaće tržište bilo bi već odavno zakrčeno, a umjesto 40 – 65 feninga, koliko se plaćao i plaća krumpir, tržišna cijena bila bi dva do tri puta niža. Zbog toga iz poduzeća “Neretvansko zlato” apeliraju na povrtlare i voćare iz čapljinske i ostalih južno-hercegovačkih općina da čim prije registriraju i osiguraju fitobroj.