Ljubuški želi postati grad

• 7 godina ago

Pravni temelj za donošenje Odluke o pokretanju postupka proglašenja Općine Ljubuški Gradom Ljubuški je Zakona o načelima lokalne samouprave u FBIH i Zakona o lokalnoj samoupravi ŽZH kojima je definirano da se gradom može proglasili općina posebnog povijesnog i kulturnog značaja.

Također, pravni temelj za donošenje ove Odluke je i Statuta Općine Ljubuški koji propisuje da se Općina može proglasiti Gradom na način propisan Zakonom, piše Ljubuški portal.

Donošenje Odluke Općinskog vijeća o pokretanju postupka za proglašenje Gradom predstavlja prvi korak u postupku proglašenja Grada Ljubuškog. Smisao Odluke je jasno izražena volja i stav Općinskog vijeća da se Općina proglasi Gradom, a time i temelj Vladi i Parlamentu Federacije za daljnje postupanje.

Promjena statusa Općine u status Grada kao jedinicu lokalne samouprave, znači ojačati njen društveni, politički kao i gospodarski utjecaj.

Promjena statusa Općine u status Grada značila bi izraz poštovanja prema stoljetnom i aktualnom kulturno-povijesnom statusu Ljubuškog, omogućavanje zaštite njegove baštine, vrednota i potencijala, ali i jačanje njegova društvenog statusa te političkog i gospodarskog utjecaja u okruženju.

Ljubuški portal saznaje ključni argumenti za donošenje Odluke o pokretanju postupka proglašenja Općine Ljubuški Gradom Ljubuški su sljedeće činjenice:

Ljubuški je već stoljećima gospodarsko, političko, kulturno i vjersko središte tog dijela Bosne i Hercegovine.

Prema podacima Arheološkog leksikona Bosne i Hercegovine na širem području Ljubuškog, registrirano je, locirano i opisano oko 120 arheoloških nalazišta koja svjedoče o razvijenom životu na prostoru općine od neolitika do kasnog srednjeg vijeka.

U vrijeme Rimskog carstva Ljubuški je bio važno odredište i prometno čvorištena strateški važnom prometnom pravcu Narona (Vid kod Metkovića) – Salona (Solin), a ondje je bio smješten i strateški važan vojni logor (Bigeste) te naselje veterana (PagusScunasticus).

Utemeljitelj Hercegovine Herceg Stjepan Kosaca odabrao je Ljubuški za sjedište regije (pored Blagaja) te je sagradio tvrđavu (Nacionalni spomenik BiH od 2003. godine) na brdu Buturovica iznad današnjeg grada, čime je Ljubuški trajno pozicionirao kao važno povijesno i kulturno sjedište.

U vrijeme Osmanlijske vladavine, nakon mira u Požarevcu (1718.), Ljubuški je proglašen sjedištem kadije, što mu je omogućilo daljnji razvoj. Početkom 18. stoljeća u Ljubuškom je utemeljena i kapetanija, koja je imala više od dvije stotine vojnika.

Okupacijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-ugarske 1878. u Ljubuškom je zadržana stara uprava te je Ljubuški proglašen sjedištem kotara (koji je obuhvaćao današnje općine Ljubuški, Grude, Posušje i Čapljina).

U vrijeme Austro-ugarske vladavine (1878. – 1918.) došlo je do urbanističkog, gospodarskog, upravnog i kulturnog preporoda općine, a to nasljeđe se baštini i čuva i danas.

Godine 1884. u Ljubuškom utemeljen je, po uzoru na vodeće europske muzeje, franjevački muzej na Humcu, kao najstariji muzej u Bosni i Hercegovini (pet godina kasnije otvoren je Zemaljski muzej u Sarajevu).

Na području općine Ljubuški nalazi se sljedeća kulturno-povijesna baština koja pripada nacionalnoj ili svjetskoj baštini:



Tvrđava Herceg-Stjepana (Nacionalni spomenik BiH, 2003. godine),

Rimski vojni logor na Gračinama (Nacionalni spomenik BiH, 2003. godine),

srednjovjekovna nekropola stećaka Dilić-Bijača (Jedan od spomenika na listi UNESCO svjetske baštine od 2017. godine; Nacionalni spomenik BiH, 2010. godine),

džamija Nesuh-age Vučjakovića (smještena u podgrađu tvrđave Herceg Stjepana- Nacionalni spomenik BiH, 2003. godine),

Lalića kula (M. Vrata – Nacionalni spomenik BiH, 2010. godine).

Također u sklopu Franjevačkog samostana na Humcu, gdje se nalazi muzej s bogatim fundusom (posebice iz antičkog razdoblja), nalazi se jedna od bogatijih knjižnica na području Bosne i Hercegovine s fundusom od više od 20 tisuća naslova iz razdoblja od 16. do 19. stoljeća iz gotovo svih područja društvenih i prirodnih znanosti, uključujući i neke raritete te galerija posvećena majci s više od 250 vrhunskih umjetničkih djela, uglavnom suvremene umjetnosti iz cijelog svijeta.

Zahvaljujući svome zemljopisnom i prometnom položaju uz granicu s Dalmacijom, Ljubuški danas predstavlja jedna od glavnih bosanskohercegovačkih vrata u Europsku uniju te se razvija u jedan od vodećih gospodarskih i turističkih centara ovog dijela Bosne i Hercegovine.

Posljednjih godina je, zahvaljujući prirodnim posebnostima, ali i ulaganjima u infrastrukturu i sadržaje, postao jedno od najznačajnijih turističkih odredišta u Hercegovini, nakon Mostara i Međugorja.