Novi krug razgovora o promjeni Izbornog zakona započet će danas u Sarajevu članovi mješovitog povjerenstva u koje su imenovani predstavnici oba doma državnog Parlamenta, Vijeća ministara BiH i Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
U radu ovoga tijela je jednaka stranačka i nacionalna zastupljenost s obzirom na to da se radi o jednome od najsloženijih pitanja čije rješavanje daje odgovor na brojne unutarnje probleme.
No, s obzirom na to da se radi o složenoj temi koja nije samo stvar izmjene Izbornog zakona, nego i Ustava BiH, odnosno Ustava Federacije BiH, za očekivati je vođenje dugotrajnih razgovora koji u posljednjih nekoliko navrata nisu urodili plodom.
U predstojećem razdoblju politički predstavnici triju naroda i stranaka će započeti razgovore o promjeni prioritetnih zahtjeva, od omogućavanja održavanja izbora u Mostaru do provedbe presude “Sejdić-Finci”, ostvarenja jednakopravnosti naroda, te poboljšanja održavanja izbornog procesa, piše Večernji list.
I dok međunarodna uprava iz svojih kuloara najavljuje kako bi ove promjene trebale biti snažnije na dnevnome redu tek 2017. godine jer su trenutačno fokusirani na ekonomsku i socijalnu Reformsku agendu, određena se pitanja nameću kao apsolutni prioritet.
To su prije svega izmjene koje se tiču održavanja lokalnih izbora. Najveći politički prijepor vezano uz lokalne izbore odnosi se na grad Mostar za koji su posljednji izbori održani 2008. godine. Zbog toga što je Ustavni sud BiH u međuvremenu ukinuo odredbe Izbornog zakona koji se odnose na izbore u Mostaru, Središnje izborno povjerenstvo ih nije željelo ponovno raspisivati pa Mostar nije dobio novu vlast na lokalnim izborima 2012. godine.
U slučaju da se to pitanje ne uspije nametnuti do kraja ove godine, nakon božićno-novogodišnjih blagdana ostalo bi tek dva mjeseca za rješavanje ove enigme vezane uz Mostar jer se izbori moraju raspisati pet mjeseci prije njihova održavanja. Ako procedura ne bude završena najdalje do proljeća sljedeće godine, to onda znači da se postavlja ponovno pitanje održavanja lokalnih izbora, a napose izbora u Mostaru. Zbog toga se rodila ideja da se lokalni izbori u BiH odgode i održe zajedno s općim izborima 2018.
Time bi se stvorilo više prostora za provedbu reformi koje su gotovo svake godine talac izborne kampanje, ili, pak, nemogućnosti uspostave izvršne vlasti koja se na području Federacije BiH razvuče i godinu dana nakon održavanja izbora.
Kako je potvrdio predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak hrvatska strana u pregovorima je spremna na postizanje dogovora o svim otvorenim pitanjima po uzoru na europsku demokratsku praksu s obzirom na to da Bosna i Hercegovina jedina nema nacionalne specifičnosti i druge naslijeđene probleme.
Objasnio je kako je hrvatskoj strani prioritet promjena propisa koji se tiču ravnopravnosti naroda i građana o čemu su već istaknuli svoja gledišta te da o tome neće biti mogućnosti kalkulirati u predstojećim pregovorima.
Hrvatska strana u BiH prioritetnim pitanjem smatra rješavanje problema izbora legitimnih predstavnika. Činjenica je da su u nekoliko izbornih ciklusa, prije svega bošnjačke stranke, Hrvatima nametale političke predstavnike u Predsjedništvu BiH, odnosno Domu naroda.
Ova dva pitanja povezana su s izmjenama Izbornog zakona BiH, ali i Ustava BiH, odnosno Ustava Federacije BiH. Izbor članova državnog vrha povezan je i s presudom “Sejdić-Finci” na kojoj inzistira Europski sud za ljudska prava, ali i međunarodna uprava. Hrvatski politički predstavnici inzistiraju da Hrvate u nacionalno koncipiranim institucijama biraju pripadnici ovoga naroda, a ne da budu izraz volje nekoliko puta brojnijih naroda, Bošnjaka ili Srba.
To se može osigurati posebnom izbornom jedinicom, ili pak promjenama Izbornog zakona kako bi se izbjegle manipulacije da, primjerice, Hrvat iz Goražda, gdje ih je svega, po popisu pučanstva, 50-ak, odlučuje tko će oko 450.000 Hrvata predstavljati u federalnoj ili državnoj vlasti. Slično je pitanje i izbora člana Predsjedništva. Izborom Željka Komšića i SDP-ove Vlade, BiH je ušla u najtežu krizu od Daytona.