Kad se govori o iseljavanju iz BiH, posljednjih godina se nerijetko za primjer uzima općina Tomislavgrad, a često su podatci o navodnim iseljavanjima iz ove općine netočni. Tako se ovih dana u medijima pojavila informacija kako je u posljednje dvije godine iz ove općine iselilo čak 2000 obitelji. O temi iseljavanja razgovarali smo s načelnikom općine Tomislavgrad Ivanom Vukadinom koji tvrdi kako se radi o neprovjerenim i netočnim podacima, te da će se stvarno stanje znati tek nakon blagoslova kuća, kada će svećenici popisati sve stanovnike ove općine. Vukadin za Večernji list naglašava kako ne zna što je cilj iznošenja ovakvih netočnih informacija, te ne isključuje da iza svega stoji politika koja stanje u ovoj općini želi prikazati mnogo gorim nego što jest.
Posljednjih dana u medijima su se pojavile informacije kako je u samo dvije godine iz općine Tomislavgrad odselilo 2000 obitelji. Kako komentirate iznošenje ovakvih podataka?
– Radi se o paušalnim i proizvoljnim procjenama koje iznose neke organizacije, a za to nemaju nikakvo utemeljenje. Nitko u ovom trenutku ne može točno slovom i brojkom reći koliko se ljudi iz općine Tomislavgrad iselilo. Brojka od 2000 obitelji je nemoguća jer u općini Tomislavgrad ima službeno 56 naseljenih mjesta, kad bi to bilo istina, značilo bi da se iselilo 38 obitelji po naseljenom mjestu. Svako naseljeno mjesto nije iste veličine. Kada bi se, primjerice, iz mog sela iselilo 38 obitelji, ostali bi samo Bošnjaci. Tako da sa sigurnošću mogu reći da taj podatak nije točan. Ne može točan biti ni podatak o 500 obitelji kojim se također barata posljednjih dana. Nedavno sam razgovarao sa svećenicima, jedan od njih koji je na čelu veće duvanjske župe mi je rekao da je u njegovoj župi pet obitelji napustilo Tomislavgrad, ali su se tri obitelji, koje su nekad ranije otišle, sad vratile. Cijela priča, trenutačno, takve vrste je priča napamet.
Ima li općina Tomislavgrad neki odjel u kojem bi se mogao provjeriti službeno ovaj podatak o iseljavanju?
– Nema, zbog toga što se nitko nema obvezu prijavljivati kad napušta općinu Tomislavgrad.
Što se radi po pitanju provjere ovih podataka?
– Točne podatke o iseljavanju obitelji u protekle dvije godine iz Tomislavgrada ćemo imati iza nove godine. Naime, svećenici će prilikom blagoslova kuća popisati sve obitelji (što se tiče katoličkog dijela stanovništva) tako da će imati točne i precizne podatke o tome koliko ljudi živi u općini i koliko ih se iselilo. Sve drugo je paušalna procjena.
Prije dvije godine u BiH je proveden popis stanovništva. Što su pokazali neslužbeni podaci popisa iz 2013.?
– Na popisu 1991. godine u općini Tomislavgrad je bilo 30.009 stanovnika, a na posljednjem popisu stanovništva, koji je obavljen 2013., prema neslužbenim informacijama, na području naše općine je popisano 33.000 stanovnika. Tako da ja sada onima koji iznose podatke o masovnim iseljavanjima postavljam pitanje kako su se ljudi popisali u tolikom broju ako su otišli iz Tomislavgrada. A u isto vrijeme znamo da nitko nije osporio rezultate popisa.
Što je prema vašem mišljenju cilj plasiranja ovakvih neprovjerenih informacija?
– Ne znam. To bi trebalo pitati ljude koji uporno uzimaju našu općinu kao metaforu iseljavanja. Možda zato što je iz ranijih godina ova općina poznata po tom odlasku na rad u inozemstvo, ili netko želi prikazati stanje u općini puno lošijim nego što jest. Naša općina je jedno od najvećih gradilišta u BiH, potencijalno će tako i ostati ako pogledamo prirodna bogatstva i određene projekte koji su planirani za realizaciju u idućem razdoblju u ovoj općini. Imamo završene projekte vjetroparkova, hidrocentrala… Možda je cilj tih koji iznose takve neistine da investitori odustanu od ulaganja u našoj općini. Ne bih isključio ni da se na ovaj način želi umanjiti iznos sredstava koja se općini Tomislavgrad vraćaju od prikupljenog PDV-a. Sve je to politika kojom se Tomislavgrad pokušava staviti u drugi plan u odnosu na neke općine u drugim dijelovima BiH. Nisu svi ljudi dobronamjerni, ima ih više zlonamjernih.
Nedavno ste izjavili kako postoje i pozitivni primjeri ljudi koji se vraćaju u Tomislavgrad i pokreću vlastite poslove. O kakvim se poslovima radi?
– Ima obitelji koje su otišli u Njemačku, ali su se ubrzo vratili. Nije ni tamo lako uspjeti i naći posao. Ima i onih koji su se nakon više godina stanovanja u inozemstvu vratili u Tomislavgrad i pokrenuli svoj vlastiti posao. Naime, u posljednje tri godine drastično je povećan broj zahtjeva za dodjelu poljoprivrednog i zemljišta za izgradnju farmi upućenih općini Tomislavgrad od građana koji su radili ili, pak, rade izvan BiH. Mladić koji je vozio kamion u jednom našem prijevozničkom poduzeću je prije nekog vremena otišao u Njemačku raditi i ovih dana je podnio zahtjev za dodjelu zemljišta za izgradnju farme na potezu od Tomislavgrada prema Šuici gdje već imamo jednu sličnu farmu. Naš mještanin je godinama živio na relaciji Zagreb – Tomislavgrad, u rodnom kraju provodio je samo vikende, danas je situacija drugačija, živi tu, a tek svaki treći vikend odlazi u Zagreb. Nabavio je 250 krava i nada se da će uspjeti živjeti od ovog posla. Spoznao je kako je u Tomislavgradu ipak bolje jer u Zagrebu je uvijek stranac. Imamo niz takvih primjera, čak nam nestaje i zemljišta za gradnju farmi i proizvodnih objekata.
Na koji način Općina Tomislavgrad pomaže u pokretanju ovih poslova?
– Mi smo ranije imali odluku o subvencioniranju zemljišta gdje su oni koji žele pokrenuti posao kvadrat mogli dobiti po cijeni od jedne marke, ali u ožujku prošle godine je zaživio Zakon o stvarnim pravima koji je ovu našu odluku stavio izvan snage. Međutim, mi smo i tu našli načina da iziđemo ususret poduzetnicima. Naime, sada prilikom donošenja odluke o dodjeli zemljišta na teren izlazi vještak koji procjenjuje vrijednost zemljišta. Sada, primjerice, 5000 kvadrata poduzetnik može dobiti po cijeni od 6 KM po kvadratu, što je u konačnici 30.000 KM, međutim, Općina mu vraća 25.000 KM kao subvenciju, tako da opet poduzetnik dobije kvadrat po cijeni od jedne marke.
Kakvo je gospodarsko stanje u općini ?
– Nekog većeg projekta s ciljem otvaranja novih radnih mjesta u proizvodnoj djelatnosti nema. Međutim, imamo primjere podizanja nekih tvrtki koje su bile u stečaju. Primjerice tvornica kabela je u postupku stečaja kupljena i sad je to opet tvornica koja će u budućnosti zapošljavati određen broj ljudi. Već je 40 ljudi koji su ranije radili u ovoj tvornici vraćeno na posao, a taj bi broj trebao biti znatno veći uskoro. Broj radnih mjesta se povećava u malim privatnim obrtima koji se otvaraju.
Priča oko izgradnje termoelektrane u ovoj općini se često aktivira, što je s ovim projektom?
– To je priča koja je uvijek aktualna u neko predizborno vrijeme, ona će se sigurno aktualizirati iduće godine u predizbornoj kampanji. Termoelektrana je priča za sebe, ja sam o tome rekao dosad dovoljno. Ponavljam, da nemamo dovoljno pokazatelja i podataka da bismo mogli govoriti o njenim pozitivnim ili negativnim efektima. Studija izvodljivosti je napravljena, nažalost, ova Uprava Elektroprivrede HZ HB koja je bila protekle četiri godine nije poduzela ništa po tom pitanju, iako sam imao s njima dva sastanka na tu temu. Na sastancima sam prvenstveno tražio upoznavanje javnosti općine Tomislavgrad s projektom, sa studijom utjecaja na okoliš. Studija je naručena za vrijeme bivše uprave, urađena je u vremenu ove uprave, međutim, nikad nije prezentirana.
Općina Tomislavgrad je trenutačno veliko gradilište. Koji su projekti u tijeku?
– Grade se kanalizacija, prečistač otpadnih voda, završava i jedan dio vodovvoda… Sve su to projekti u koje se ulažu veliki iznosi novca. Također, jedna od projekata koji je bitno spomenuti je i gradnja ceste Lipa – Blidinje.
Koje će prednosti izgradnja ceste Lipa – Blidinje donijeti stanovnicima ovoga kraja?
– Cesta Lipa – Blidinje je cesta koja je sada regionalnog karaktera, iako smo mi tražili da bude proglašena magistralnom cestom prve kategorije jer ona predstavlja najkraći mogući put na relaciji Sarajevo – Split.
Ona ima za cilj ne samo otvoriti priču oko Blidinjskog jezera kao turističke lokacije koja je jako zanimljiva svima nego općenito dovući velike količine prometa, naravno ako općina Jablanica reagira na pravi način i to završi.
Kad prođe koridor Vc, mi ćemo imati upravo preko te ceste najbrži i najbliži prilaz autocesti.
vecernji.ba