Formiranje vijeća mladih u Federaciji BiH već je u punom zamahu, a mladi su konačno dobili svoje legitimne predstavnike i na entitetskoj razini. Sada točno znaju kome trebaju adresirati svoje zahtjeve i za očekivati je da se lakše dolazi do rješenja problema.
Ipak, na kreiranju boljeg ambijenta za život mladih u Bosni i Hercegovini još se mnogo mora raditi, ističe Martin Kondža, predsjednik Skupštine Vijeća mladih Zapadnohercegovačke županije.
Ulaganje u mlade
Sve visoko razvijene zajednice, čiji temelji počivaju na europskim humanističkim vrijednostima, njeguju, potiču, a na kraju krajeva i ulažu u adekvatnu zaštitu i predstavljanje mladih u njihovim lokalnim razinama. Upravo se tu krije važnost ovakvih organizacija, važnost postojanja legitimnih predstavnika jedne od najosjetljivijih populacija društva.
”U konačnici, ukoliko za mlade stvorimo pretpostavke kakve zaslužuju u svom odrastanju, obrazovanju i zapošljavanju, realno je očekivati da ti mladi ljudi u kasnijem razdoblju života na isti način vrate svojoj lokalnoj zajednici, tu ostaju, osnivaju obitelji i poslovne prilike za sebe i ostale”, naglašava Kondža.
Organizacije poput vijeća mladih okupljaju mlade koji onda dalje zastupaju one koji do sada nisu bili aktivno uključeni u donošenje odluka, politička pitanja, ili često nisu bili ni poželjni u takvim diskusijama, budući da se u bh. društvu uz pojam mlad najčešće vežu pojmovi nestručan i neiskusan.
Isti problemi
Vijeće mladih Zapadnohercegovačke županije je legalno i legitimno predstavničko tijelo mladih u ovoj županiji osnovano u srpnju prošle godine, a u svojoj strukturi zapravo predstavlja legitimnu formaciju tri lokalne organizacije – Vijeće mladih općina Grude i Posušje, te grada Širokog Brijega. Osnovni zadatak je zapravo advokatura statusa i položaja mladih, jačanje uključenja mladih u društveni život i osiguravanje njihovog potpunog informiranja.
”Među onima s kojima mi surađujemo najviše je onih koji imaju sjajne ideje i veliku volju raditi za dobrobit zajednice u kojoj žive”, ističe Kondža, što je daljnji pokazatelj potrebe postojanja lokalnih vijeća mladih ili općenito tijela koja zastupaju interese mladih, a u koja su oni aktivno uključeni.
Kada se govori o problemima mladih onda niti u ZHŽ nema prevelikih odstupanja, jer problema ima u cijeloj zemlji.
Iako naša zemlja ima siromašnu tradiciju statističkog bilježenja i demografskog praćenja stanovništva, ipak posjedujemo određene podatke o stanju u BiH.
ZHŽ među najboljima u Federaciji
Koristeći se važećim podacima može se zaključiti da je stanje, što se tiče zaposlenja i načina života, u ZHŽ među najboljima u FBiH. Pokazatelj takve situacije je i podatak o 1,6 zaposlenih na jednog penzionera. Ipak, realna slika je znatno drugačija. ZHŽ, iako je pri vrhu razvijenih sredina, dio je zemlje koja je među najsiromašnijim u Europi, te se nijedno ozbiljno gospodarstvo ne može zadovoljavati takvim negativnim demografskim i ekonomskim trendovima.
”Mladi ZHŽ u tome nisu izuzetak, i njihovi problemi kreću se u tim okvirima. Snažan ruralni egzodus, nezaposlenost, izostanak podrške nadležnih, obrazovanje itd., sve su to gorući problemi ne samo ove županije, već cijele regije, a čini se da smo u jednom začaranom krugu iz kojeg se teško izvući. No, moramo tu na umu imati da mlade zbog njihovih odluka ne možemo osuđivati. Imaju pravo na dostojanstven i kvalitetan život, a ako im ova sredina takvo nešto nije pružila, sasvim je besmisleno očekivati da će ovo biti okoliš u kojem se žele razvijati i raditi. Egzistencijalne i društvene potrebe, čini se, jače su od emocionalnih veza s rodnim krajem. Borba protiv takvih problema, razgovori s nadležnima i nuđenje konstruktivnih rješenja jedan su od razloga zašto uopće postoji naša organizacija i moramo se razvijati u tom smjeru da naš glas bude jači”, poručuje Kondža.
Strateška rješenja
Kako je naglasio, na strateškim rješenjima se mora raditi.
”Naša zemlja mora imati dokumente poput Strategije prema mladima jer se takvim dokumentima trebaju definirati jasni koraci u rješavanju problema nezaposlenosti mladih, obrazovanju, aktivizmu, sigurnosti, zdravstvenoj zaštiti. Nažalost ZHŽ nema strategiju prema mladima, ali rad Vijeća mladih daje rezultate. Ono što je naš najveći rezultat jeste da smo povezali aktivne mlade ljude što to nam je jedan od osnovnih ciljeva. U posljednje vrijeme razgovarali smo s načelnicima općina i gradonačelnikom na temu kvalitetnije implementacije Zakona o mladima, konkretnim mjerama koje se poduzimaju ili treba poduzeti za poboljšanje položaja mladih, aktivizmu mladih, suradnji Vijeća mladih i lokalnih vlasti i sl. Nadamo se da će u budućnosti doći do formiranja Vijeća mladih u općini Ljubuški, jer su nama potrebne kolege iz Ljubuškog”, rekao je Kondža.