Martina Ćorluka: Filozofija postaje važan segment društvenog života

Zahvaljujući apsolventicama studija filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru već nekoliko mjeseci djeluje Udruga studenata filozofije Sophos. Udruga je pokrenuta s ciljem promocije filozofije kao znanosti među studentima i poticanja na samostalna proučavanja filozofskih problema i tekstova u smjeru razvoja kritičkog promišljanja. O njihovim prvim koracima u razgovoru za Dnevnik.ba govori Martina Ćorluka, jedna od utemeljiteljica i predsjednica spomenute udruge.

Razgovarao: Ivan Kraljević, Dnevnik.ba

Nakon niza različitih udruga, moglo bi se reći kako je Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru napokon dobio „svoju” udrugu – Udrugu studenata filozofije Sophos. Koje su osnovne smjernice vaše udruge?

Filozofski fakultet kao fakultet humanističkih znanosti nedvojbeno treba studij filozofije, kao znanosti koja čovjeku pristupa na holistički način, učiniti zanimljivijim i prepoznatljivijim među studentima i tu smo mi napravili taj korak osnivanjem naše udruge. Filozofija je interdisciplinarni studij i osnivanjem udruge dali smo dovoljno prostora svim studentima Fakulteta koji žele učiti kritički promišljati stvarnost da to i učine, jer svaka razumska djelatnost teži nekoj svrsi ili dobru i to bi bila zapravo osnovna smjernica našeg djelovanja.

Što vas je potaknulo na osnivanje ove udruge i kako su reagirali profesori?

Budući da su studenti na našem Sveučilištu i Fakultetu relativno pasivni i nezainteresirani za dodatne akademske sadržaje, još uz to imaju određene stereotipe i predrasude o filozofiji kao čistoj teoriji, nas nekoliko studentica II. godine diplomskog studija filozofije uz dogovor s mlađim kolegama pokrenule smo udrugu u nadi kako ćemo zajedno s kolegama iz ostalih studentskih udruga i organizacija potaknuti bar nekolicinu njih na djelovanje i dodatno učenje. To se pokazalo ispravnim i već sada imamo na Fakultetu u procesu osnivanja još jednu studentsku udrugu. Profesori su nam dali apsolutnu podršku i reakcije koje smo dobili su i više nego dobre.

Iako ste mlada i nova udruga, već ste se istaknuli s nekoliko projekata (besplatne repeticije za studente, obilježavanje Svjetskog dana filozofije…). Jeste li zadovoljni prvim reakcijama i kritikama na vaš rad?

Kada smo pripremali obilježavanje Svjetskoga dana filozofije nismo mogli ni zamisliti kako ćemo imati odziv studenata i profesora kakvom smo svjedočili. Naime, tada smo brojili tek petnaest dana, a amfiteatar predviđen za manifestaciju bio je premali za sve one koji su htjeli nazočiti istoj. Reakcije su bile odlične i mogu reći kako sam ponosna na činjenicu da su studenti s gotovo svih smjerova htjeli čuti nešto o filozofiji i nadam se kako će ta manifestacija postati tradicija na Fakultetu. Što se tiče repeticija za kolege s II. godine iz kolegija Logika I i II, također mogu reći kako ćemo ih sigurno ponoviti i pred ispitne rokove u lipnju, jer se pokazalo kako su urodile plodom.

Koliko je filozofija aktualna u današnjem društvu?

Filozofija je danas veoma aktualna, pogotovo u političkim krugovima. Može se reći da se Aristotelova filozofija vratila na velika vrata, a politička filozofija postaje važan segment društvenog života. Osim toga, etika kao teorija o moralu aktualnija je nego ikada, ne samo u javnoj političkoj djelatnosti nego i u zdravstvu, tako da slobodno mogu reći da filozofija vraća onaj sjaj koji je imala za vrijeme klasičnog njemačkog idealizma.

U čuvenim Tezama o Feuerbachu navodi se kako su „filozofi svijet samo različito tumačili, a radi se o tome da se on promijeni”. Vidite li vi u današnjim filozofima onoga koji svojim mislima i tumačenjima može doprinijeti promijeni svijeta?

Istina da su iznosili poglede na svijet, ali istina je i da su ga mijenjali. Krenemo li ispočetka od grčke filozofije, pa do suvremene filozofije ne možemo ne primijetiti kako se razvijala filozofija, tako se razvijala civilizacijska misao i obratno. Filozofiju ili određenog filozofa ne možemo razumjeti ukoliko ne razumijemo vremenski kontekst u kome je djelovao. Filozofija nije empirijska i egzaktna znanost i nikada na takav, mjerljiv, način neće promijeniti svijet, ali mijenja svijest ljudi o određenim pitanjima, a od tuda sve polazi. Ako nemamo jasno definiran stav o određenom pitanju, teško da ćemo djelovati, a onaj koji ima sposobnost djelovanja ima jednu od najvažnijih sposobnosti za promijeniti svijet. Od filozofa današnjice izdvojila bih Petera Sloterdijka, koji filozofiju popularizira, iako tvrdi da je još uvijek marginalizirana i da joj je ostavljeno premalo prostora, na zanimljiv način je predstavlja i vjerujem kako će sigurno učiniti iskorak prema još većoj implementaciji iste u društvenu zajednicu.

Filozofija se poistovjećuje s mudrošću i znanjem, koliko nam je kao takva bitna u današnjem modernom vremenu?

Znanje ne znači nužno mudrost. Mudar je onaj čovjek koji zna i prizna koliko ne zna, a ono znanje koje ima upravlja prema moralnom zakonu i na dobrobit zajednice. Baš takvo znanje i mudrost potrebni su modernom vremenu kako bi sve prednosti, a među njima izdvajam tehnološka dostignuća, iskoristili i primijenili u cilju napretka čovječanstva u svim područjima, a filozofija ima zadaću omogućiti i pomoći duhovnom i intelektualnom razvoju kako pojedinca, tako i zajednica. Njezinu veliku ulogu vidim u tome da ukazuje na opasnosti koje ljudima prijete od otuđenja i modernizacije, koje je jedna bolest modernog vremena i ona mora ponuditi alternativu takvom načinu života.

Dnevnik.ba