Maturanti, oprez! Alkohol šteti osjetljivim stanicama mozga

Mozak adolescenta, osobito prefrontalni korteks, koji se u adolescenciji još intenzivno razvija, izrazito je osjetljiv na sva sredstva ovisnosti, pa i alkohol

Svakodnevno upoznajemo mlade ljude koji dođu potražiti pomoć zbog poteškoća vezanih uz ovisnosti i mentalno zdravlje, kaže mr. sc. Danica Romac, psihijatrica iz Zavoda “Dr. Andrija Štampar”. Ali, bez obzira broj mladih s ovim problemima, dr. Romac nastavlja:

– No većina tih mladih ljudi, iako piju alkohol, ne smatra da imaju bilo kakav problem s alkoholom niti je to razlog njihova dolaska. Kroz razgovor često čujemo da piju iz znatiželje, zbog dokazivanja pred vršnjacima i suprotnim spolom, iz potrebe za prihvaćanjem, ponekad opuštanjem. Neki piju iz dosade, neki iz zabave, neki jer je to ‘cool’, a neki misle da se ne mogu zabaviti bez alkohola, piše 24sata.hr. 

I nitko ne planira postati alkoholičar – iako znaju da rizik postoji, misle da se to ne odnosi na njih i da imaju stvari pod kontrolom.

Zato je, dodaje Romac, uz Dan maturanata važno da roditelji i stručnjaci pošalju djeci poruku da im alkohol nije potreban kako bi se zabavili i proslavili to što će zakoračiti u svijet odraslih. Naime, mladi ne razmišljaju o mogućim posljedicama opijanja, a ono nije nimalo bezazleno, čak i ako piju “povremeno”.  

Trajne posljedice

– Pijenje alkohola u toj dobi utječe i zaustavlja kognitivni i psiho-emocionalni razvoj, što se u kasnijoj dobi uglavnom teško može nadoknaditi – upozorava dr. Danica Romac i dodaje:

– Mozak adolescenta, osobito prefrontalni korteks, koji se u adolescenciji još intenzivno razvija, izrazito je osjetljiv na sva sredstva ovisnosti, pa i alkohol. Ovaj dio moždane kore odgovoran je za kritičku procjenu situacija, odlučivanje, kontrolu želja i emocija, što u alkoholiziranom stanju ne funkcionira, pa mladi ljudi pod utjecajem alkohola lako mogu upasti u nevolje.

Novija istraživanja pokazuju da pijenje alkohola u mladoj dobi oštećuje i osjetljive dijelove mozga u hipokampusu – odgovornog za osjećaje, pamćenje i učenje. Promjene su izraženije što djeca piju ranije i što je količina popijenog alkohola veća – pojašnjava liječnica. Danas je, dodaje, poznato da alkohol oštećuje živčana vlakna koja prenose poruke živčanim stanicama.

Put u začarani krug

– Stanice se mogu oporaviti uz apstinenciju, ali nakon oporavka one su strukturalno promijenjene, što rezultira promjenom u načinu rada mozga – upozorava. Iako eksperimentiranje s alkoholom ne vodi nužno u ovisnost, pripito ili pijano stanje je rizično ponašanje, jer zbog lošijih procjena i rasuđivanja mogu nastati i kobne posljedice, poput prometnih nesreća, rizičnog seksualnog ponašanja, pa i neželjene trudnoće, popuštanja u školi, te problema sa zakonom, što može imati teške i trajne posljedice u budućnosti – kaže Romac. 

Mladi ljudi koji imaju problema s alkoholom često su razdražljivi, grubi, nestrpljivi, a sve to vodi u konflikte i do narušavanja odnosa s obitelji i prijateljima. Skloniji su tuzi i bezvoljnosti, koju onda dodatno “liječe” alkoholom, stvarajući tako začarani krug, ističe liječnica. 

Pazite!

Vodite računa o tome da alkohol puno brže djeluje ako se: piju koncentrirana pića, pije na prazan želudac (maksimalna koncentracija alkohola u krvi postigne se već za 10 do 20 minuta), piju topla pića, pije brzo (eksa), uz ugljični dioksid i bikarbonate (pjenušci).

Ako pijete alkohol ne biste smjeli ostati sami i nemojte se vraćati kući sami radi vlastite sigurnosti te manjeg rizika od nesreća, ozljeda i trauma, koje mogu biti opasne za zdravlje i život. I ne ostavljajte prijatelje same ako piju. Ako je prijatelj u nevolji, treba pozvati njegove roditelje, pouzdane odrasle osobe ili Hitnu pomoć ako je potrebno.

Ne sjedajte za volan automobila ako ste pili i nemojte dopustiti da vas vozi osoba koja je pila. Povratak kući treba osigurati uz pratnju osobe koja nije pila. Može se pozvati i taksi ili koristiti javni prijevoz.