Završava četvrti tjedan štrajka zaposlenika u osnovnim i srednjim školama Županije Zapadnohercegovačke. Roditelji i učenici, kao i cjelokupna javnost zaslužuju znati činjenice.
U medijima se cijelo vrijeme štrajka iznose navodi i prijepori te se štrajk koristi kao sredstvo manipuliranja i pridobivanja naklonosti javnosti. Ono što svi gube iz vida su prava djece na obrazovanje. Učitelji i nastavnici su po svom određenju osobe, koje uz roditelje djece, najviše skrbe o njima. Uvažavajući njihovo zakonsko pravo na štrajk i činjenicu da je materijalni status zaposlenika škola, a i svih ostalih u našoj državi, težak, moramo imati na umu kako je pravo djeteta na obrazovanje na temelju međunarodno-pravih obveza te ustavnog poretka BiH iznad prava na štrajk.
Jedan od navoda kojim se, po svemu sudeći, pokušava manipulirati javnost da djelatnici škola nemaju već četiri godine kolektivni ugovor je istinit. Smatramo potrebnim naglasiti kako je Vlada Županije Zapadnohercegovačke unatoč isteku kolektivnih ugovora u 2019. godini i dalje provodila odredbe starog kolektivnog ugovora cijelo ovo vrijeme, što se odnosi na uvećanja koeficijenata na temelju godina staža, obračuna stimulacija za rad s većim brojem programa i rada u kombiniranim odjelima, umanjenja nastavne norme po različitim osnovama, pravo na plaćeno i neplaćeno odsustvo s rada, a što sve prelazi prava zagarantirana ugovorom i radu svakog pojedinog zaposlenika. Unatoč navedenom, Vlada je povećala plaću djelatnicima škola u više navrata i to u rujnu 2019. godine za 5%, u listopadu 2021. godine za 5%, od 1. siječnja 2022. godine za 10% i sad je ponuđeno još 10%. I dalje ne tvrdimo kako su to veliki ili dovoljni iznosi ali navodimo kako je sve ovo ostvareno bez potpisanog kolektivnog ugovora.
Drugi navodi su kako predstavnici Vlade Županije ne žele pregovarati sa sindikatima. Pregovori sa sindikatima se odvijaju stalno i kontinuirano cijelo vrijeme. Samo od početka ovog štrajka održano je šest sastanaka s predstavnicima sindikata osnovnih škola i samo dva sastanka s predstavnicima sindikata srednjih škola. Predstavnici sindikata srednjih škola su uredno bili pozvani i na još tri sastanka od kojih su prvi otkazali, na drugi su došli i napustili sastanak nakon samo deset minuta i na treći su se samo pojavili i rekli kako ne žele razgovarati dok nisu prisutni svi oni za koje oni žele da budu prisutni te kako bi održali konferenciju za medije (koju su zakazali za 11:20 h, a sastanak je zakazan za 11:00 h).
Sindikatima je, uz trenutno povećanje plaće od 10%, ponuđeno potpisivanje sporazuma o stavljanju štrajka u stanje mirovanja do rebalansa Proračuna, kada bi se vidjele dodatne mogućnosti za povećanje plaća u ovoj godini. Oba sindikata su odbila taj prijedlog.
Predstavnici sindikata osnovnih škola su pristupili s prijedlogom da se njima (djelatnicima u osnovnim školama) poveća plaća za 15%, a ostalim korisnicima proračuna 5% (izuzev srednjih škola koji pregovaraju u svoje ime)te inzistirali na izjednačavanju koeficijenata učitelja s visokom stručnom spremom u osnovnoj školi s koeficijentima nastavnika u srednjoj školi.
Iduća sporna činjenica je kalendar rada odnosno nadoknade nastave. Predstavnici sindikata su nakon prošlogodišnjeg štrajka izjavili da oni mogu raditi sve moguće radne dane kako bi nadoknadili izgubljenu nastavu i tražili su sudjelovanje u izradi kalendara. Pod pritiskom učenika i roditelja, odgovornost su prebacili na Ministarstvo obrazovanja koje postupa po zakonskim odredbama, a ne po vlastitom nahođenju. Taj isti zakon je propisao nastavnu godinu u trajanju od 175 dana. Problem se pojavljuje ponovno sada. Nastava za učenike završnih razreda kreće u ponedjeljak 6. veljače 2023. godine. Prijedlog kalendara rada se trebao dogovoriti s predstavnicima sindikata na današnjem sastanku i ne mora nužno biti u trajanju koji smo naveli u prijedlogu, ali su to sindikati odbili jer ne žele biti odgovorni za nadoknadu, a jesu odgovorni te je ona po zakonu potrebna.
Ministrici se spočitava objavljivanje plaće djelatnika u školama, prijedloga kolektivnih ugovora, zapisnika sa sastanaka… Rad sindikata je po njihovim statutima i ostalim propisima javan i transparentan isto kao što kolektivno pregovaranje nije i ne bi smjelo biti obavijeno velom tajne. Kolektivni ugovor se svakako objavljuje u Narodnim novinama ŽZH. Objavljen je podatak o početnoj plaći učitelja u osnovnoj školi i nastavnika u srednjoj dok su sindikati bili ti koji su objavljivali platne liste. Prijedlozi kolektivnih ugovora su objavljeni javno i ne vidimo ništa sporno niti nezakonito u tome. Koliko je bilo dobro objaviti te prijedloge dokazuje činjenica da su se ljudi u školama aktivirali i dali nove prijedloge predstavnicima Vlade te je većina tih prijedloga uvažena i ugrađena u kolektivne ugovore.
U novim prijedlozima kolektivnih ugovora proširena su i dodana prava zaposlenika škola. Neki primjeri su:
Nadalje, prozvani smo od strane sindikata kako ne želimo omogućiti učiteljima i nastavnicima napredovanje. Pravilnik o ocjenjivanju učitelja i nastavnika te pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika su spremni i poslat će se u škole kao radni materijal na razmatranje.
Sindikati po svom određenju brinu o pravima zaposlenika iz radnog odnosa i njihova briga oko prijema novih djelatnika je više nego pohvalna. Iz tog razloga se radi i na zakonskom reguliranju jedinstvenih kriterija za prijem novih zaposlenika u radni odnos.
Nadalje, traži se unaprjeđenje nastave u svrhu kvalitetnijeg obrazovanja za učenike. Škole se opremaju kontinuirano. Od opremanja škola računalnom opremom, interaktivnim setovima i projektorima, opremanja kabineta iz sredstava Ministarstva, Zavoda za odgoj i obrazovanje te sredstava iz vanjskih izvora financiranja pa sve do opremanja škola asistivnim tehnologijama. Koliko se toga koristi?
Županija Zapadnohercegovačka je u projektu digitalizacije obrazovnog sustava. Po tom projektu je devet škola opremljeno, uveden im je Internet i učitelji i nastavnici prošli obuke za korištenje. Učitelji i nastavnici su samo trebali to koristiti. Olakšali bi učenicima i njihovim roditeljima pa i sebi. Međutim, i to se nameće kao problem.
Ulaganje u ljudske resurse je jednako bitno. Svi učitelji i nastavnici su imali priliku proći besplatne obuke za primjenu modernih tehnologija u nastavi i još mnoštvo raznih obuka za koje su sami iskazali potrebe.
Postoje primjedbe na zastarjele nastavne planove i programe. Novi kurikuli su izrađeni. Njihova implementacija čeka okončanje štrajka. Međutim i to je sada upitno budući da ne preostaje dovoljno slobodnih radnih dana za održavanje obuka. Tko je kriv za to?
Sve što je traženo, iako su inicijalno postojala samo dva razloga za štrajk odnosno potpisivanje kolektivnog ugovora i povećanje plaće, je ispregovarano na temelju maksimalnih kapaciteta proračuna. Pitam vas sviju, što sad?
Dragi učenici i roditelji, apelirala sam na predstavnike sindikata da prekinu sa štrajkom i da krenu s izvođenjem nastave i nastavkom pregovora ako treba svaki dan dok se ne iznađe rješenje. Ovim putem apeliram i na vas. Učenici, vaši učitelji i nastavnici su osobe koje, uz vaše roditelje, najviše brinu o vama, o vašem obrazovanju, o vašim potrebama, o vašim željama i bojaznima. Važno je da i sami budete svjesni vaših potreba i vaših zagarantiranih zakonskih prava, priopćeno je iz Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke.