Istraživanje provedeno u kampanji “Nasilje ostavlja tragove. Zvoni za nenasilje!”, koju je lani u suradnji s udrugama i 18 hrvatskih škola proveo Centar za mirovine studije, pokazuje da je 79 posto anketiranih učenika sudjelovalo u nekom obliku nasilja nad svojim vršnjacima ili su sami bili njegove žrtve.
Taj podatak pokazuje da je nasilje vrlo kompleksan problem među djecom i mladima, te da je teško razlučiti tko trpi nasilje, a tko ga provodi, istaknula je u četvrtak Lana Jurman iz Centra za mirovne studije.
Nasilan jer želi “ispasti faca”
Rezultati pokazuju da učenici kao najčešće uzroke nasilja izdvajaju ljubomoru i potrebu za samopromocijom, odnosno želju da netko “ispadne faca”. U najvećem postotku učenici smatraju da je uzrok nasilja to što je netko različit od većine, kao i njegov ekonomski status.
Kod pojma nasilja stručnjaci napominju da je povezan s pojmovima kao što su sukob i zlostavljanje, no to nije i njihova istoznačnica.
Nerijetko se sukob smatra nasiljem iako to nije, jer je sukob posljedica različitosti mišljenja i stajališta, sam po sebi nije ni pozitivan niti negativan, a o akterima ovisi hoće li prerasti u nasilje ili će se riješiti na konstruktivan način.
Druga dva pojma – zlostavljanje i nasilje, usko su povezana. I dok je nasilje oblik agresivnog ponašanja prema drugoj osobi, sebi ili imovini, zlostavljanje je posebna vrsta nasilja koja traje dulje vrijeme i ponavlja se prema istom pojedincu i grupi. Može imati oblik prijetnji, tjelesnih ozljeda, odbacivanja, ruganja, zadirkivanja, ogovaranja itd.
Najčešće verbalno nasilje je ogovaranje
Najčešći oblik nasilja među verbalnim nasiljem je ogovaranje. Po rezultatima ankete, tri četvrtine učenika našlo se u situaciji da su bili ogovarani ili da su sami ogovarali druge.
Fizički oblici nasilja su rjeđi, no i dalje ih je dosta. Tako je 40 posto ispitanih navelo da je gurnulo drugog učenika, a njih polovina je pretrpjela guranje. Udaranje je nešto rijeđe, učinilo je to oko 37 posto učenika.
Učenici srednjih škola rjeđe navode da su žrtve fizičkog oblika nasilja nego učenici osnovnih škola, kao i djeca s kroničnim bolestima. Anketirani su govorili i o seksualnom nasilju, no ono je rijetko i na njega se vrlo brzo reagira.
U porastu elektroničko nasilje
Zabrinjava pak podatak da je u porastu elektroničko nasilje, odnosno nasilje putem interneta, jer je više od 60 posto učenika navelo da je primilo poruku koja govori loše o nekom drugom. Podaci govore da su djeca više izložena negativnim utjecajima kroz korištenje interneta nego putem mobitela.
Kroz kampanju je provedena i akcija “Budi muško, mijenjaj pravila” udruge “Status M” namijenjena mladićima koji u velikom postotku nasilje povezuju s muškošću.
Glavna je poruka akcije da se muško može biti i bez agresivnih metoda i ponašanja i da treba promicati rodnu ravnopravnost. Također je pohvaljena akcija prevencije nasilja u maloljetničkim partnerskim vezama.
Rezultati istraživanja s obrazloženjima stručnjaka objavljeni su u publikaciji koja će poslužiti nastavnicima i stručnim timovima za daljnje akcije u prevenciji nasilja među učenicima, istaknula je Jurman dodajući da su osigurana i sredstva za daljnu provedbu projekta.
U dvogodišnjem projektu koji je finaciran iz IPA programa EU-a, uz Centar za mirovne studije sudjeluju Savjetovalište Luka Ritz iz Zagreba, Udruga za podršku i razvoj civilnoga društva Delfin iz Pakraca i udruga Pokretač iz Korenice, te 18 osnovnih i srednjih škola.
FENA