Može se očekivati početak privatizacije BH Telecoma i Eroneta

Poslije završene dubinske analize moguće је očekivat početak procesa privatizacije državnih poduzeća BH Telecom i HT Mostar, piše u službenoj informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje BiH koja je dostavljena državnim parlamentarcima.

Perspektive za razdoblje 2020.-2022. godine, dokument koji daje proljetni preliminarni pregled predviđanja najznačajnijih ekonomskih kretanja u Bosni i Hercegovini, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH je pripremila na osnovu analiza kretanja ekonomskih trendova BiH uzimajući u obzir međunarodne čimbenike koji utječu na ekonomski razvoj naše zemlje.

Ovaj analitički dokument koji je napravljen za potrebe rada Vijeća ministara BiH zasnovan је nа službenim podacima statističkih sustava i agencija u Bosni i Hercegovini, javlja Klix.

Direkcija za ekonomsko planiranje BiH u svom izvještaju otvoreno je navela da se može očekivati privatizacija telekomunikacijskih kompanija u državnom vlasništvu i to BH Telecoma d.d. Sarajevo i HT Telekoma d.d. Mostar.

Povoljna ekonomska kretanja u međunarodnom okruženju i jačanje domaće tražnje u 2018. godini omogućili su nastavak ekonomskog rasta u BiH u odnosu na prethodnu godinu.

Na bazi trenutno raspoloživih podataka iz nacionalnih računa (dostupni su bili podaci za 4 kvartala 2018. godine rashodni pristup) i kratkoročnih statističkih pokazatelja рrocjenjuje se da je BiH ostvarila ekonomski rast od preko 3 posto, što je na razini prošlogodišnje stope rasta i u rangu regionalnog prosjeka.

Iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH navode da se, usprkos projekcijama za 2019. godinu, koje na globalnoj razini nisu impresivne, u BiH u ovoj godini očekuje nastavak trenda ekonomskog rasta. Međutim, prema projekcijama DEP-a očekuje se da bi stopa rasta BDP-a u 2019. godini u odnosu na prethodnu godinu trebala biti nešto niža i iznositi 3,1 posto.

“U okviru investicija očekuje se da bi privatne investicije trebale biti uvećane za 6,6 posto, dok je projicirani rast javnih investicija 9,4 posto. S druge strane, očekivani rast ukupnog bh. izvoza iznosi 4,9 posto, dok je očekivani rast ukupnog uvoza nešto sporiji i iznosi 2,9 posto usljed usporenog rasta finalne potrošnje i investicija u 2019. godini”, piše u izvještaju.

U razdoblju 2020.-2022. godine pod pretpostavkom očuvanja stabilnog eksternog okruženja u Bosni i Hercegovini se očekuje nastavak ekonomskog rasta po prosječnim stopama rasta od 3,8 posto na godišnjem nivou. Tijekom ovog razdoblja očekuje se da domaća tražnja kroz privatnu potrošnju i investicije bude glavni oslonac ekonomskog rasta.

“S druge strane, tijekom posmatranog perioda očekuje se stagnacija javne potrošnje, što će rezultirati smanjenjem njenog učešća u strukturi BDP-a, odnosno njenog doprinosa u ekonomskom rastu Bosne i Hercegovine. S druge strane, reformske mjere koje su usmjerene ka poboljšanju poslovnog ambijenta u zemlji trebale bi rezultirati većim investicijskim ulaganjima (domaćim i stranim) što bi ojačalo privatni sektor, zaposlenost i u konačnici vanjskotrgovinsku robnu razmjenu sa svijetom”, navode iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.

U 2019. godini neto plaće u BiH mogle bi porasti za 3,2 posto

Trend rasta broja zaposlenih osoba u BiH nastavljen je i u 2018. godini (2,6% g/g) i iznosio je 804,5 hiljada. Najznačajniji doprinos rastu broja zaposlenih osoba bio је u oblastima prerađivačke industrije i trgovine na veliko i malo. Uz povećan broj posjeta i noćenja turista broj zaposlenih osoba je uvećan i u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

“Rast broja zaposlenih osoba doprinio je smanjenju prosječnog broja registriranih nezaposlenih osoba od 7,7 posto g/g, a anketna stopa nezaposlenosti iznosi 18,4 posto. Prosječna neto plaća u BiH u 2018. godini iznosila je 879 KM i nominalno je veća za 3,3 posto u odnosu na 2017. godinu. Ipak, realni rast prosječne neto plaće bio je nešto skromniji zbog rasta ukupnog nivoa cijena od 1,4 posto”, piše u Izvještaju.

U 2019. godini broj zaposlenih osoba u BiH mogao bi biti uvećan za 2,8 posto, a neto plaća bi nominalno mogla biti veća za oko 3,2 posto. Što se tiče cijena, u BiH je u razdoblju 2017.-2018. registrirana inflacija od 1,4 posto. Rast ukupne razine cijena najviše je potpomognut rastom cijena u odjeljcima prijevoza, alkoholnih pića i duhana. Razina cijena u BiH u siječnju 2019. godine u odnosu na isti mjesec 2018. godine viša je za 1,5 posto (inflacija).

“Najveće stope rasta bile su u odjeljku prijevoza (8,4 posto g/g). Pored toga, cijene u odjeljku alkoholnih pića i duhana su veće za 5,1 posto u posmatranom razdoblju zbog nastavka usklađivanja akcizne politike na cigarete i duhan u BiH sa EU zakonodavstvom. Na osnovu raspoloživih podataka može se pretpostaviti da razina ukupne inflacije znatno određuje nivo cijena nafte na svjetskom tržištu, potom hrane, ali i i bitni domaći faktori poput akciza na pojedine proizvode”, piše u Izvještaju.

Privatizacija bi dovela do priliva sredstava

Do kraja 2018. godine došlo је do usporenog rasta kreditne aktivnosti po stopi 5,8 posto g/g (na kraju 2017. godine stopa rasta je bila 7,1 posto g/g) a ukupna kreditna suma je narasla do 19,48 mlrd. KM. Krediti nefinansijskim preduzećima zabilježili su još usporeniji rast sa stopom od 3,7 posto g/g (na kraju 2017. godine stopa rasta je bila 8 posto g/g) i dostigli su 9,04 mlrd. KM.

“Očekivano globalno usporavanje ekonomskog rasta praćeno usporavanjem privrednog rasta dovodi i do pretpostavke daljnjeg usporavanja kreditnog rasta u BiH. Tako bi ukupni krediti u 2019. godini rasli po stopi od 4,5 posto g/g. U 2020. godini se očekuje stabilizacija tako da bi imali nešto veći rast kreditne aktivnosti sa projiciranom stopom od 4,8 posto g/g. U 2021. godini bi ponovo došlo do ubrzanijeg rasta sa stopom 5,0 posto g/g i u 2022. godini stopom 5,5 posto g/g”, navode iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.

Prema posljednjim dostupnim podacima koje je objavila Centralna banka BiH u platnom bilansu strana ulaganja u 2018. godini su iznosila 799,8 mil. KM (neto financijska pasiva) i manja su za 1,1 posto g/g. Kao posljedica pogoršanih globalnih ekonomskih kretanja strana direktna ulaganja bi u 2019. godini bila manja i iznosila bi 2,0 posto BDP.

“Ako se uzmu u obzir dosadašnja i nova najavljena ulaganja u energetiku te ulaganja u infrastrukturu, usluge i turizam stvara se realna pretpostavka da u BiH u nadolazećem u dođe do postepenog povećanja stranih direktnih ulaganja (SDU)”, piše u Izvještaju.

Dalje se navodi da bi i SDU postepeno rasla te bi u 2020. godini dostigla 2,1 posto, u 2021. 2,2 posto i na kraju u 2022. godini 2,2 posto BDP. SDU u 2019. godini bi iznosila oko 2,0 posto BDP. Od najavljenih infrastrukturnih projekata najvažniji je izgradnja autoputa Banja Luka – Prijedor – N.Grad, za koji je potpisan ugovor s kineskom kompanijom China Shadong 1nt. Economic & technical cooperation Group Ltd u vrijednosti 700 mil. eura, što bi u narednom periodu od dvije do tri godine znatno poboljšalo ulaganja u zemlji.

Tu su najavljena ulaganja u obnovljive izvore energije (vjetro i solarne elektrane). Najavljena su ili su već роčеlа ulaganja u VE “Gradina”, VE “Kupres 1” i VE “Trusina” (ulaganje kompanije “Kermas” iz UK). Na području Ljubinja postoji najava izgradnje solarne elektrane “SFE Bančić” Ljubinje (od turskog investitora), kao i solarne elektrane “SFE Mostar” i “SFE Mrkovići”. Izgradnja rezidencijalnih kompleksa u okolini Sarajeva bi također mogla donijeti SDU u narednom periodu (spominju se “Green Valley City”, “Compact Invest” i “Buroj ozone” općina Trnovo).

Poslije smanjenja u prethodnoj godini očekuje se da će doći do postepene stabilizacije i povećanja SDU u 2020. godini u iznosu od 2,1 posto BDP. Evidentna je izgradnja “TE Gacko 2” sa instalisanom snagom od 350 MWh u vrijednosti 500 mil. eura. Potpisan je ugovor s kompanijama “China Machinery Engineering Corporation” i “Emerging Market Power Fund” prema kojem bi većinski udio od 51 posto imali kineski partneri, dok bi učešće Elektroprivrede RS bilo 49 posto. Uz ulaganja u elektroenergetske projekte, tu su ulaganja u izgradnju puteva i modernizaciju željezničke infrastrukture u RS od kineskog partnera s kojim je potpisan sporazum.

“Rizici se ogledaju u pogoršanju globalne ekonomske situacije u svijetu, praćenju pogoršanja globalnih trgovinskih veza i zaoštravanju ekonomskih i trgovinskih ratova između vodećih ekonomskih sila. Dodatno usporavanje privrednog rasta u Kini i izlazak UK iz EU bez postignutog dogovora dodatno bi pogoršali ekonomske prilike u EU. Zaustavljanje ili usporavanje BiH u procesu dobijanja kandidatskog statusa, kao i daljnje pogoršanje kreditnog rejtinga BiH bi se također negativno odrazilo na SDU u BiH. U ovom periodu moguće је očekivati poslije završene procjene vrijednosti da počne proces privatizacije telekomunikacijskih kompanija u državnom vlasništvu ВН Telecoma d.d. Sarajevo i HT Telekoma d.d. Mostar. Moguća privatizacija bi dovela do značajnog priliva stranih sredstava (vrijednost nije uključena u projekciju)”, navodi se u izvještaju.