Na jednog umirovljenika u FBiH ide 1,14 zaposlenih!

Najbolji pokazatelj katastrofalne socijalno-ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini predstavlja omjer umirovljenika i osiguranika, odnosno zaposlenih. U BiH je on skoro izjednačen, što znači da je država u dubokom siromaštvu, te da je mirovinski sustav ozbiljno ugrožen. Usporedbe radi, u zemljama EU na svakog umirovljenika idu četiri zaposlena.

Kada je riječ o Federaciji BiH, prema službenim podacima iz Zavoda MIO te Federalnog zavoda zapošljavanja, ukupan broj zaposlenih je 448.806, a umirovljenika 392.873. To znači da ovaj omjer iznosi 1,14:1, što je pogubno za ekonomiju većeg bh. entiteta.

Nalazi revizora

Naime, prema podacima iz revizorskog izvještaja o radu Zavoda MIO u 2014. godini, krajem te godine broj zaposlenih iznosio je 467.382, što znači da je on u trenutku pisanja ovog teksta za 18.000 manji. Tek neznatno je, za oko 2.000, smanjen broj umirovljenika u odnosu na prosinac 2014. godine.

Da je trend smanjenja onih koji pune fondove ili proračune prisutan već duže vremena, svjedoče podaci prema kojima je došlo do smanjenja broja obveznika uplate doprinosa za 2.370 ili 3,92 posto u odnosu na 2013. godinu. To ukazuje da se povećava broj korisnika mirovina uz istovremeni pad broja osiguranika.

Predsjednik Skupštine saveza umirovljenika FBiH Omer Omerefendić omjer zaposlenika i umirovljenika ocjenjuje katastrofalnim.

”Postojeći broj zaposlenih ne osigurava isplatu mirovina ni u iznosima kakve imamo danas. Podatak o tome da prosječna mirovina iznosi 365 KM sve vam govori. Porazan je podatak da je 80 posto umirovljenika u zoni gladi”, kaže Omerefendić.

Kaže da se aktualna vlast, umjesto da rješava osnovnu stvar, a to su hitne mjere zapošljavanja, bavi drugim pitanjima.

”Najugroženija kategorija u najsiromašnijoj zemlji Europe su umirovljenici. Ima nas 400.000. Polazeći od tih činjenica, smrtnost je povećana za 100 posto. Što je najgore, svi pokazatelji upućuju na to da se život umirovljenika iz mjeseca u mjesec pogoršava. Imamo i podatak prema kojem se u posljednjih 10 godina potrošačka košarica u odnosu na rast mirovina povećala za 20 puta,” kaže Omerefendić.

Poruka Novaliću

Podsjeća da posljednji razgovor s premijerom Fadilom Novalićem nije urodio plodom. Dodaje da će 18. kolovoza biti održana sjednica Izvršnog odbora Udruge umirovljenika, kada će biti objavljen datum za masovne prosvjede, a oni bi trebali biti održani 24. rujna.

Analitičar Vanjskotrgovinske komore Igor Gavran smatra da je omjer broja osiguranika i umirovljenika u BiH već duže vremena izrazito nepovoljan.

”Jasno je da u važećem sustavu mirovinskog osiguranja, utemeljenom na načelu ‘generacijske solidarnosti’, ovakav omjer ne može osigurati održivo funkcioniranje sustava mirovinskog osiguranja, a pogotovo ne zadovoljavajuću razinu primanja za umirovljenike. S obzirom na to da su opterećenja po ovoj osnovi koja plaćaju poslodavci i sami osiguranici uz svoja primanja svakako previsoki i potrebno ih je dalje smanjivati”, kaže Gavran.

On dalje navodi da se, osim dugoročnog rješenja putem novog zapošljavanja na osnovu novih ulaganja i proširenja poslovanja privrednih subjekata, povećanja prosječnih primanja i time apsolutnih iznosa koji se, čak i uz smanjenje stope obračuna doprinosa uplaćuju u mirovinske fondove, kratkoročno stanje može znatno poboljšati.

Moguća rješenja

Kao moguća rješenja Gavran navodi paralelno intenziviranje rada na suzbijanju sive ekonomije i pojačanom naplatom dugova i tekućih obaveza po ovoj osnovi, te smanjenjem stopa doprinosa i drugih opterećenja koji utječu na cijenu rada.

”Time bi se motivirali i oni poslodavci koji trenutno djeluju u zoni tzv. sive ekonomije da prijave svoje zaposlene i počmu im uplaćivati pripadajuće doprinose. Napominjem da i Vanjskotrgovinska komora BiH kontinuirano zagovara i nadležnim vlastima predlaže upravo ovakva rješenja kako bi se istovremeno doprinijelo poboljšanju uvjeta poslovanja i rasterećenju privrede, kao i stabilizaciji sustava obaveznog osiguranja zaposlenih i time životnog standarda i domaće tražnje, odnosno potrošnje, koja je, opet, od ključne važnosti za poslovanje samog gospodarstva,” kaže Gavran.

(Avaz.ba)