Bosanskohercegovačka dijaspora je jedna od najbrojnijih u svijetu. U želji da pronađu bolji život, kao konačnu destinaciju preseljenja bh. građani su u najvećem broju slučajeva birali razvijene zapadnoeuropske države, ali su odlazili i u Kanadu, SAD, Australiju, kao i na ostale kontinente, piše Večernji list BiH. Također, veliki broj se nalazi u zemljama bivše zajedničke države.
Bijeg preko oceana
Prema službenim informacijama Ministarstva vanjskih poslova BiH, najveći broj bh. iseljenika danas je u Sjedinjenim Američkim Državama. Trenutačno BiH dijaspora u SAD-u broji više od 350.000 ljudi, a razlog zašto je ova prekooceanska država zanimljiva za naše sugrađane je princip po kojem je svaki radnik plaćen onoliko koliko radi i vrijedi. Tako je prosječna neto zarada stanovnika u SAD-u od 43.000 do 47.000 dolara, što je za prosječan život jedne obitelji u kojoj je dvoje zaposlenih više nego dovoljno. S druge strane, poslovne mogućnosti u SAD-u su nemjerljivo veće nego u BiH pa je iznimno česta situacija da naši sugrađani umjesto da traže zaposlenje u privatnoj tvrtci ili, pak, državnoj instituciji, pokreću male biznise koji su više nego dovoljni za lagodan život. I Kanada ima značajnu bh. dijasporu, koja broji više od 50.000 ljudi. Poslovne mogućnosti u Kanadi su slične onima u SAD-u pa je i broj privatnih poduzetnika također velik. Međutim, postoji jedna značajna razlika između dvije države, a to je bolja socijalna zaštita. Naime, neto plaća je značajno manja u Kanadi i kreće se oko 35.000 dolara neto na godišnjoj razini. Ipak, s druge strane, najveći dio nameta na plaću odlazi na univerzalnu zdravstvenu njegu i obrazovanje, što u mnogome pojeftinjuje život u odnosu na SAD, a i radni tjedan traje osam do 10 sati kraće u odnosu na onaj u SAD-u.
Od europskih država, najveća bh. dijaspora je u Njemačkoj s oko 240.000 ljudi. Njemačka je ujedno i najjeftinija država za život u EU. Prema posljednjim istraživanjima, troškovi života u ovoj državi su svega 1,8 posto veći u odnosu na EU prosjek. Razlog za to leži u činjenici da je Njemačka veliko tržište s ogromnom konkurencijom prodajnih lanaca i štedljivim potrošačima, što neminovno obara cijene. Pored toga, diskontni supermarketi su praktično njemački izum, a tu su i vrlo niske trgovinske marže na cijene namirnica i odjeće, tako da ove stavke iznimno malo opterećuju proračun Nijemaca koji prosječno na godišnjoj razini zarađuju od 42.000 do 48.000 eura.
Pored Njemačke, omiljena destinacija iseljenika s ovih prostora je i Austrija u kojoj danas živi više od 150.000 bh. građana. Prosječna plaća od oko 36.000 eura na godišnjoj razini, uz iznimno uređenu i učinkovitu zdravstvenu i socijalnu zaštitu za obitelji, specijalni ugovori ove države s BiH kada je u pitanju školstvo po kojem su bh. učenici i studenti izjednačeni s Austrijancima, te geografska blizina BiH, samo su neki od razloga zbog kojih je Austrija zanimljiva za ljude iz BiH.
Skandinavske zemlje su također destinacija koju bh. iseljenici rado biraju kada se odlučuju napustiti domovinu. A trend odlaska u Švedsku i Norvešku je posebno porastao nakon stavljanja BiH na bijelu schengensku listu. Trenutačno u Švedskoj i Norveškoj živi blizu 100.000 bh. državljana, a visoka mjesečna primanja, koja u prosjeku na godišnjoj razini iznose oko 54.000 eura, zatim najbolje uređen socijalni sustav u svijetu i visok stupanj zaštite stanovnika od države, a sve upotpunjeno kratkim radnim vremenom i besplatnim školovanjem, razlozi su zbog kojih bh. građani rado idu u ove države.
Zašto se iseljavaju?
Pored navedenih država, značajan broj naših sugrađana se odselio i u Australiju, zemlju koju mnogi smatraju modelom socijalne demokracije. Bh. dijaspora u Australiji broji više od 50.000 ljudi, a prosječna plaća od 51.000 dolara godišnje, velika izdvajanja države za zdravstvo i obrazovanje, a sve upotpunjeno tridesetpetosatnim radnim tjednom, više je nego dovoljno za život.
Kada se napravi usporedba između životnog standarda u državama u kojima bh. dijaspora živi i životnog standarda u BiH, u kojoj je prosječna plaća oko 700 KM, a cijena košarice viša od 1800, onda je jasno zašto toliki broj ljudi “bježi” s ovih prostora.