Naplatne odlaze u povijest, uskoro novi sustav naplate cestarine

Želite li dogodine autocestom od Splita do Zagreba osobnim vozilom, morat ćete ili kupiti moderniji ENC ili registrirati tablice vozila s podacima za naplatu. Noviteti iz HAC-a trebali bi stati na kraj kilometarskim kolonama, a cijena novog sustava i svih potrebnih radova iznosit će 65.9 milijuna eura odnosno 570 milijuna kuna ako uračunamo i uklanjanje kućica. Uvođenje novog sustava najavljuje se krajem 2024. godine.

Na ceste stižu rampe, takozvani portali koji će očitavati podatke s vozila, čime će automatski obračunavati i naplaćivati cestarinu. Koliko kilometara prođete, toliko ćete i platiti.

Ili kupite ENC ili upišite model naplate i tablice vozila u sustav HAC-a 

Iz HAC-a poručuju da će građani trebati odabrati ili ENC ili registraciju tablica, no taj ENC nije više onaj stari ENC, već stiže novi, moderniji uređaj prilagođen skenirajućoj rampi. Hrvatske autocesta upitali smo da nam opiše kako ćemo 2024. godine doći od Splita do Zagreba.

“Odaberete želite li da rampa očitava vaše tablice ili da očitava moderniju inačicu ENC-a, koji ćete trebati kupiti ako ne želite očitavanje tablica. Registracija će se moći obaviti online. Bit će i fizički punktovi, ali sada još nemamo sva konkretna rješenja jer će se ona odrediti u dogovoru s ponuđačima, putem javnog natječaja. Sve će biti user friendly, sustav će definitivno biti protočniji, smanjit će se gužve. Kroz naplatnu kućicu u sat vremena može maksimalno proći 300 vozila, a s rampama podižemo broj na 3000 vozila na sat”, pojašnjavaju iz HAC-a.

Valja naglasiti da birati mogu jedino vlasnici lakih vozila, dok će teška vozila morati uzeti ENC.

Skenirajuće rampe bit će kompatibilne i s uređajima iz drugih država

No, što je s turistima? Pretpostavljamo da netko tko dolazi na more neće kupovati ENC Hrvatskih autocesta. Iz HAC-a odgovaraju da su i na njih mislili.

“Procedura je ista. Turisti će se prijaviti online i tamo, ako žele, mogu registrirati tablice, a ako ne, mogu kupiti ENC. Recimo, da sada idete u Austriju, želite kupiti vinjetu i ona će se očitavati, tako imamo ovo. Postojat će i mogućnost da se cestama vozite i s ENC-ovima drugih operatera, ali samo onih s kojima HAC sklopi ugovor. Zasad smo dogovorili suradnju s talijanskim Telepassom, njihovim uređajem moći ćete proći našim autocestama već od ovog ljeta”, kažu iz HAC-a.

U planu je sklapanje ugovora s još operatera. Time će se turistima, ali i našim putnicima dati dodatna mogućnost izbora, kažu. Procedura registracije tablica još nije toliko razrađena. Na pitanje hoćemo li trebati upisati podatke bankovne kartice na web gdje se registriramo, iz HAC-a odgovaraju da će najvjerojatnije biti tako.

“Najjednostavnije rješenje je upisivanje podataka s bankovne kartice online” 

“To bi bilo najjednostavnije rješenje, ali i to je detalj koji će se doznati tek u dogovoru s ponuđačima, kad se okonča natječaj. Trenutni ENC sustav uveden je 2004. godine i predstavljen dvije godine kasnije. To je sustav koji je dao svoje i definitivno je vrijeme za napredak tehnologije”, kažu iz HAC-a.

Ideja je da se registrirate putem web stranice ili aplikacije za pametne telefone i poštom ili preko ovlaštenog prodavača dobijete ENC uređaj. Povremeni korisnici, odnosno oni koji se odluče za očitavanje tablica, također će se moći registrirati preko interneta, plaćati i provjeravati stanje računa.

Usluge ćete moći naručiti i putem pozivnog centra ili na prodajnim mjestima u blizini državnih granica na kojima se mogu registrirati korisnici, prodavati ENC uređaji i dobiti izvješća o stanju računa.

Kad se sustav uvede, saznat ćemo i hoće li se pojaviti gužve na mjestima za kupnju uređaja. A prije nego što se uvede, zanimljivo će biti vidjeti kako će se sustav skeniranja tablica uklopiti s GDPR-om i pravnim okvirom te hoće li biti potrebne zakonske promjene.

Sustav financiran EU sredstvima trebao bi doći do konca 2024. godine

Ono što se za sada zna jest da projekt nije jeftin.

“Implementacija novog sustava naplate cestarina procijenjena je na 65.9 milijuna eura, bilo je oko 495 milijuna kuna. Financirat će se iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti, europskim sredstvima koja smo dobili u sklopu digitalizacije. Procjena je da će sustav efikasno funkcionirati bez potrebe većih nadogradnji najmanje 15 godina”, kažu u HAC-u.

Završeno je istraživanje tržišta i natječaj bi trebao biti raspisan već idući mjesec. Predviđa se da 15-ak europskih tvrtki ima kapacitet zadovoljiti uvjete, a plan je da se do konca 2024. godine sustav postavi na ceste.

Što će biti s ljudima koji sad rade na naplatnim kućica? 

Vijest neće baš s oduševljenjem dočekati radnici na postojećim naplatnim kućicama. HAC zadnjih godina ne zapošljava novi kadar, a postojeći odlazi u mirovinu i nude im se otpremnine. No, ipak će i u budućnosti biti nešto posla i za njih. Preostali radnici s kućica obavljat će neke druge zadaće.

“Dio blagajnika s naplatnih kućica otići će u mirovinu, dio će otići kroz sustav poticajnih otpremnina, dok će dio ostati na poslovima nadzora, kontrole i drugim pozadinskim poslovima. Od 2017. godine do sada iz HAC-a je u restrukturiranju otišlo oko 700 radnika”, poručuju iz HAC-a dodajući da je novi sustav interoperabilan s postojećim elektroničkim sustavima naplate u HR i EU te da ima mogućnost proširenja i na druge koncesionare te na nove dionice autocesta.

U HAC-u se nadaju da će sustav donijeti 13 milijuna kuna ušteda

Zanimljiv je podatak iz HAC-ove brošure o uvođenju novog sustava, gdje se spominje da bi u idućih 10 godina sav dug autocesta trebao biti isplaćen.

“Od neovisnosti je Hrvatska u autoceste uložila gotovo 62 milijarde kuna (investicije u autoceste HAC-a i ARZ-a i ulaganja u koncesijske autoceste). Refinanciranjem oko 60 posto ukupnog duga i godišnjim uštedama, koje samo na kamatama iznose više od 50 milijuna eura, postignuta je financijska održivost cestarskog duga koji će oko 2033. godine biti gotovo u cijelosti isplaćen. Procjenjuje se da će ovaj sustav donijeti 13 milijuna kuna ušteda u odnosu na postojeći sustav naplate”, navodi se u prezentacijskim materijalima.

Usporedili su i trošak s vrijednosti izgradnje Pelješkog mosta:

“Samo na kamatama refinanciranih kredita, čija se otplata očekuje u razdoblju od 15-ak godina, cestovni sektor već danas mjesečno štedi 30 milijuna kuna. Poslije uvođenja novog sustava naplate očekuje se da će ukupna mjesečna ušteda (kamate + uštede ostvarene temeljem novog sustava) iznositi oko 43 milijuna kuna, odnosno oko 516 milijuna kuna godišnje, što odgovara vrijednosti otprilike trećine cijene izgradnje Pelješkog mosta (oko 2.08 milijardi kuna)”, navode u HAC-u.