Napuštaju BiH, ali ostavljaju nevraćene kredite

Odlazak radne snage iz BiH ostavlja negativne posljedice na sve sektore društva. Izuzetak nije ni bankarski sektor koji se suočava s problemom povrata kredita.

Naime, kako je na predstavljanju Bijele knjige u bankarstvu ukazao Berislav Kutle, direktor Udruge banaka u BiH, pojavio se problem s naplatom kredita kod osoba koje su podignule kredit u BiH i zatim napustile BiH ne obavijestivši banku.

Riječ je o problemu koji se počeo pojavljivati i koji sada banke pokušavaju regulirati, svaka na svoj način. Sada imamo situaciju da su krediti osigurani preko osiguravajućih društava, međutim, osiguravajuća društva ne osiguravaju uvjetno rečeno taj vid prevare, jer osiguravajuće društvo nema obavezu vraćanja i onda to banke moraju naplatiti iz svojih izvora. To znaju i banke koje sada traže načine kako i kome uz tu garanciju vraćanja dodati još neki dodatan uvjet kako bi se ovakav problem, koji se ne može spriječiti, doveo na razumnu mjeru i kako bi se regulirala mogućnost da netko dobije kredit, ode i ne vraća ga, istaknuo je Kutle za Oslobođenje.

Da je problem odlaska radne snage zaista veliki i da utječe na cjelokupno društvo,naglasili su i iz Sparkasse banke, gdje su kazali kako je riječ o problemu cijelog društva i ekonomije koja će u narednim godinama biti snažno efektuirana deficitom stručnjaka u svim sektorima ako se ne počne konkretno raditi na sprečavanju njihovih odlazaka i građenju jednog pozitivnijeg okruženja u kojem će željeti ostati.

Kada je u pitanju plasman kredita osobama koje su u međuvremenu napustile BiH, i Sparkasse je zabilježila određen broj takvih slučajeva.

Sparkasse banka je u proteklom periodu evidentirala određeni broj ovakvih plasmana, ali ne može se govoriti o nekom značajnom udjelu u našem portfoliju nekvalitetnih kredita. Na bankarskom tržištu generalno postoji trend rasta kredita koje građani ne servisiraju nakon odlaska iz zemlje, a za očekivati je da će se ovaj trend i nastaviti ako se donositelji odluka u državi ne počnu odmah vrlo ozbiljno baviti problemom odljeva radne snage, istaknuli su iz ove banke.

Dodali su kako se ovaj problem ne treba promatrati samo iz perspektive bankarskog sektora, odnosno efekata na rast nekvalitetnih kredita.

Izostanak otplate kredita sigurno nije poticajan za banke, kako zbog rastućih troškova rezerviranja tako i sporosti i neefikasnosti procesa naplate putem sudova, ali banke već sada imaju određene i iznalaze nove mehanizme rješavanja ovakvih situacija, dodali su iz ove banke.

Iz Raiffeisen banke su kazali kako banka prilikom ugovaranja kreditnog odnosa s klijentom definira i ugovara određene instrumente osiguranja na osnovu kojih se vrši naplata u slučaju neurednog izmirenja obaveza.

Banka ima uređen proces naplate svojih potraživanja, te bilježimo uspješne rezultate kada je u pitanju suradnja s klijentima u ovoj oblasti. Istaknuli bismo da je banka orijentirana da pomogne svojim klijentima, stoga uvijek prvenstveno nastojimo postići dogovor s dužnikom, te pronaći odgovarajuće rješenje. Ukoliko s klijentom ne uspijemo postići spomenuti dogovor, tadapribjegavamo alternativnim izvorima naplate,odnosno u konačnici aktiviranju kolaterala, te rješavanju problema putem suda, naglasili su iz banke.

Kako kažu iz Raiffeisen banke, nekvalitetni krediti (NPL) na razini bh. bankarskog sektora su u kontinuiranom padu posljednjih 10 godina, te su zaključno s trećim kvartalom 2019. godine, na razini ukupne ekonomije, bili na najnižoj razini još od 2010. od 7,7 posto.

Generalno, razina nekvalitetnih kredita stanovništva se ne može vezivati za situacije u kojima osobe dižu kredit u bankama i nakon toga napuštaju zemlju, a udio takvih slučajeva u odnosu na ukupnu razinu NPL-a stanovništva je ograničen, kažu u Raiffeisen banci.

Ipak, problem je evidentiran i potrebno je raditi na pronalasku rješenja. Prema riječima Berislava Kutle, neophodan je, prije svega,internacionalni rad.

Naime, potrebno je raditi na povezivanju BiH s drugim državama, pogotovo s Njemačkom i Irskom kako bi se moglo doći do mjesta prebivališta onoga tko je podigao kredit i otišao, te mu nametnuti obavezu vraćanja. To su međudržavni odnosi i to je dugoročniji plan. S druge strane, neki kratkoročniji planovi na kojima banke već rade jesu da se kroz odobravanje kredita postavi dodatna klauzulakoja sprječava mogućnost da netko, uvjetno rečeno, nekažnjeno ode a ne vrati kredit, naglasio je Kutle.