Nastavljena iseljavanja iz BiH, iz zapadne Hercegovine otišlo 3.569 ljudi

U manje od četiri godine iz Bosne i Hercegovine iselilo se nešto više od 150 tisuća ljudi, piše Večernji list BiH. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije Bosne i Hercegovine, najalarmantnija situacija prošle godine bila je u Posavini, međutim, ni drugi dijelovi BiH ne zaostaju previše po tom pitanju.

Porazni podaci

U istraživanju Unije za održivi povratak sudjelovalo je 1750 mjesnih zajednica, 82 općine, 104 lokalne nevladine organizacije (članice Unije) i 170 volontera. Samo u 2017. godini iz BiH se iselilo 35.000 ljudi. Koliko je to zabrinjavajući podatak, najbolje ilustrira činjenica da je npr. Banja Luka, prema posljednjem popisu stanovništva, imala 150 tisuća ljudi, što znači da smo za nepunih pet godina izgubili stanovništvo drugog najvećeg grada u Bosni i Hercegovini. Iz Federacije BiH iselilo se ukupno 68.068 ljudi, od toga broja najviše iz USŽ-a – 18.110, na drugom mjestu je TŽ, iz kojeg su otišle 8252 osobe, a na trećem HNŽ koji je napustilo 7277 građana. Iz ZDŽ-a otišlo je 4578 ljudi, Posavske županije 5901 osoba, SBŽ-a 5903, iz Sarajevske županije 6855, HBŽ-a 7000, BPŽ-a 623 i ZHŽ-a 3569.

Porazne podatke potkrjepljuju informacije o odobrenim vizama. Naime, samo Veleposlanstvo Njemačke u 2017. godini obradilo je oko 17.000 zahtjeva bh. građana za njemačku vizu – kazala je za N1 Nataša Garlof-Jonkers, šefica Odjela za odnose s javnošću, kulturu i protokol Veleposlanstva. S obzirom na to da, kako je istaknula, građani BiH uživaju slobodno putovanje u zemlje Schengena, može se zaključiti da se u najvećem broju slučajeva radi o vizama za trajni boravak u toj zemlji. Garlof-Jonkers nije mogla reći koliko je pristiglih zahtjeva odbijeno, ali se iz raznih neizravnih pokazatelja s pouzdanjem može zaključiti da mali broj njih bude odbijen.

Inicijativa gospodarstvenika

Također, može se zaključiti da se u najvećem broju slučajeva radi o radnim vizama i vizama za spajanje obitelji, a koje opet podrazumijevaju da korisnik dobiva pravo zaposlenja u toj zemlji. Imajući u vidu da se na termine za razgovor, zbog malog broja službenika koji u Veleposlanstvu obrađuju zahtjeve za vize, čeka i do godinu dana, taj broj bi bio daleko veći da je proces izdavanja viza brži. Naime, broj iseljenih uskoro bi mogao biti još veći.

U Njemačkoj postoji jaka interesna skupina među njemačkim gospodarstvenicima da se zbog nedostatka domaće radne snage olakša primanje novih radnika s prostora zapadnog Balkana, ali isto tako postoji zabrinutost kako bi prebrzi odljev sposobne radne snage predstavljao potencijalnu sigurnosnu prijetnju za Europsku uniju i Njemačku jer bi moglo doći do daljeg slabljenja gospodarstva, pa samim time i pravne države.