Gužve koje svako ljeto imamo na graničnim prijelazima prema Hrvatskoj mogle bi ove godine biti i veće.
Ministri unutarnjih poslova EU-a donijeli su odluku o pooštravanju kontrole isprava putnika na granicama EU-a i na ulazu u zonu Schengena. Nova pravila stupaju na snagu u lipnju. Službeni razlog za to je suzbijanje terorizma i prijetnji koje predstavljaju povratnici iz džihadističkih borbi u Siriji, ali i kontrola pojačanog priljeva ilegalnih imigranata koji u posljednje vrijeme sve više dolaze i sa zapadnog Balkana, prije svega iz BiH i s Kosova.
Naznake opasnosti
Kontrole će se pooštriti i unutar granica EU-a, odnosno na granicama zemalja članica. Iz Granične policije BiH i Ministarstva sigurnosti BiH ističu kako strože kontrole neće biti nikakva novost budući da i, prema današnjim pravilima, graničari mogu detaljno kontrolirati svakog putnika.
Države članice EU-a predložit će i utvrditi zajednički popis “povjerljivih naznaka opasnosti”. Ako postoje “naznake opasnosti” i na granicama između zemalja članica, primjerice Francuske i Njemačke, od lipnja će se moći provjeravati osobne iskaznice i putovnice. Vijeće ministara EU-a je odlučilo i dati veća sredstva i ovlasti policijskim i vojnim snagama na jugu Europe radi suzbijanja sve većeg priljeva ilegalnih imigranata, prvenstveno iz Afrike, Sirije, Iraka, ali i drugih zemalja u kojima su se razvile čitave mreže organiziranog kriminala. Više će se uložiti i u EUROPOL kao policijsku strukturu EU-a kao i u mehanizam nadzora vanjskih granica kroz FRONTEX kao graničarsku službu EU-a kako bi se suzbile nelegalne migracije i unaprijedio azilantski sustav.
Lažni imigranti
Broj ilegalnih ulazaka se za godinu dana više nego udvostručio sa 100.000 na 274.000 osoba, a situacija se neprestano pogoršava. U jednom od dokumenata Vijeća ministara EU-a se ističe kako se “na spektakularan način uvećao broj imigranata s Kosova koji prodiru na teritorij EU-a” koji danas čine trećinu svih osoba koje ilegalno ulaze u EU.
Među velikim brojem “lažnih” azilanata (u suštini “ekonomskih” su i državljani BiH, a najpogođenije zemlje su Njemačka i Švedska. Koristit će se schengenske i sve druge baze podataka za provjeru identiteta osoba, uključujući povjerljive “naznake opasnosti” ako se ispostavi kako je to potrebno.
Nema azila za državljane BiH
Zemlje članice EU-a iz mjeseca u mjesec pooštravaju svoj azilantski sustav. Danska je pooštrila pravila, Belgija je smanjila broj prihvatnih centara, a Njemačka i Švedska su objavile kako su im zbog “velikog broja tražitelja azila sa zapadnog Balkana azilantski i socijalni sustavi u teškoj situaciji”. BiH je zajedno s ostalim zemljama Balkana proglašena “sigurnom zemljom” čime se zahtjevi ekonomskih imigranata u kratkom roku, često i za tjedan dana, deportiraju natrag u zemlju uz zabranu ulaska u EU. S druge strane, BiH je zemlja iz koje je veći broj osoba otišao ratovati u redovima džihadista pa su naši putni dokumenti pod većom prismotrom.
Crna lista džihadista
Kao jedan od glavnih razloga za uvođenje dodatnih mjera je i kontrola osoba sa zapadnog Balkana, prije svega BiH i Kosova, ali i iz zemalja članica koje se vraćaju iz borbi u redovima džihadista u Siriji, Iraku… Te osobe, čijim imenima raspolažu naše službe, na svojevrsnoj su “crnoj” listi koja je dostupna i zemljama članicama EU-a. One se smatraju “znatnom prijetnjom”. Dogovara se i sustavan i koordiniran način kontrole na zračnim lukama kako bi se regruti džihadističkih organizacija neutralizirali. Odredište ili mjesto odakle dolazi putnik mogli bi biti među kriterijima posebne kontrole određenih putnika.
DL