Unatoč činjenici da je HDZ BiH apsolutni pobjednik izbora na području Zapadnohercegovačke županije te da shodno tomu već na idućoj sjednici županijske Skupštine može bez problema formirati Vladu, unutarstranačka prepucavanja u toj stranci trenutačno opterećuju proces formiranja nove izvršne vlasti.
Konkretno, otkrivaju izvori Dnevnog lista upućeni u problematiku, ponovno je zaiskrilo na relaciji Široki Brijeg i Ljubuški, čija su lokalna stranačka tijela i do sada s vremena na vrijeme imala trzavica kada je u pitanju ukupan politički utjecaj u županiji, pri čemu je širokobriješki HDZ imao više uspjeha u ostvarivanju utjecaja nad procesima u županiji.
Nakon dovršetka izbornog procesa, prebrojavanja glasova i utvrđivanja zastupnika koji ulaze u novi saziv Skupštine ponovno je postalo jasno, navodi naš sugovornik, kako širokobriješki HDZ ima namjeru ponoviti praksu iz prethodnih godina kada je s pozicijom premijera i nekim važnim ministarstvima držao konce u Vladi. Doduše, Ljubušaci redovito dobivaju Ministarstvo financija, kao i Ministarstvo unutarnjih poslova, no kvaka je u tomu što premijerska pozicija uvijek omogućava mnogo veći utjecaj na donošenje bilo koje odluke, bilo političke, bilo financijske naravi.
Traže ravnomjerniji odnos
Zbog toga je bilo čak i prijedloga da se uvede i treći obvezni potpis na svaku odluku koji bi išao ministru MUP-a, no takav prijedlog je skinut s dnevnog reda. Ni ove godine, kako stvari stoje, otkriva naš izvor, Širokobriježani ne žele prepustiti vođenje županije iz svojih ruku i podijeliti kolač vlasti s drugim općinama.
Ljubuški je primjer općine koja je u toj raspodjeli i ukupnom odnosu donja, pa se i nakon ovih listopadskih izbora sprema scenarij prema kojem neće dobiti veći utjecaj bilo kroz osobu premijera, bilo kroz ravnopravniji odnos županijskih vlasti prema toj općini. Zbog toga trenutačno, naglasio je naš sugovornik, traje prepucavanje između stranačkih tijela na terenu, što u konačnici usporava i formiranje Vlade. Zbog toga je upitno hoće li u idućih nekoliko dana doći do kompromisa na relaciji Široki – Ljubuški ili će se pak sukob oko pozicija dodatno odraziti na vrijeme potrebno za novu izvršnu vlast. Zanimljivo, u priči su se pojavili utjecajni HDZ-ovci iz Posušja i Gruda koji također traže veći utjecaj u novoj Vladi.
Teška zadaća
I dok se takvi sukobi konstantno guraju pod tepih u svrhu očuvanja stranačkog jedinstva, ono što je službeno i javno jest činjenica kako je novi (stari) predsjednik Skupštine ZHŽ-a Ante Mišetić, te kako bi se već idućeg tjedna mogla sazvati nova sjednica na kojoj će se izabrati izaslanici za Dom naroda federalnog Parlamenta.
No, kada će se otvoriti pitanje o novom sastavu Vlade, to ovisi, priznaju i sami HDZ-ovci, o političkom stavu skupštinske većine. A ta većina omogućava HDZ-u BiH neometeno vršenje vlasti; dovoljno je podsjetiti kako HDZ BiH ima 14 od ukupno 23 zastupnika što im je dovoljno da sve političke procese u županiji drže pod svojim nadzorom. Inače, pred novom Vladom, kakav god odnos snaga bio u njoj, stoji jedna od najtežih zadaća do sada.
Naime, iz izvješća o radu Vlade i Skupštine ZHŽ-a za mandatno razdoblje 2010. – 2014. koje je su predstavili Centri civilnih inicijativa vidljiva je stagnacija broja zaposlenih, porast broja nezaposlenih te pad prosječne plaće. Ono što posebno zabrinjava je podatak kako je u svakoj proračunskoj godini županijski proračun bilježio značajan deficit pa je tako, prema podacima Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH, zaključno s 2013. godinom, akumulirani deficit iznosio 44,86 milijuna maraka, što je za 9,5 milijuna maraka više u odnosu na 2011. godinu.
Trenutačni dug županije Zapadnohercegovačke premašio je, navela je glasnogovornica CCI-ja Majda Behrem Stojanov, polovicu ukupnog godišnjeg županijskog proračuna, koji u tekućoj godini iznosi nešto više od 70 milijuna maraka.
Problematika mješovitih županija
Kada se uzme u obzir kako postoje neslaganja oko formiranja Vlade u županiji u kojoj je jedna stranka osvojila apsolutnu većinu, postaje jasno kako i u drugim županijama, gdje na ministarske pozicije pretendira tri ili više stranaka, postoji mogućnost međustranačkih prepucavanja. To bi posebno moglo doći do izražaja u HNŽ-u, ali i SBŽ-u, gdje HDZ BiH, osim tradicionalnog partnera SDA, mora računati i na ulogu DF-a.
(Dnevni list)