Hrvatska država je za Hrvate koji žive izvan nje, odnosno za njihove projekte i potrebe, prošle godine utrošila gotovo 114 milijuna eura, što je za petinu više nego godinu prije, stoji u Godišnjem izvješću o provedbi Strategije i Zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske.
Izvješće je izradio Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske koji vodi državni tajnik Zvonko Milas, a donosi detaljan popis izdvajanja što su ga prošle godine razna ministarstva i druge institucije, te sam Ured dali Hrvatima izvan Hrvatske, ponajviše onima u BiH, piše Hina.
Po danim iznosima prednjače tri ministarstva: rada, mirovinskog sustava i socijalne politike, zdravstva te znanosti i obrazovanja. Za sve aktivnosti Ministarstva rada ukupno je izdvojeno 58, 9 milijuna eura. U okviru istog razdjela, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podmirio je rashode za korisnike HVO mirovina od 53, 7 milijuna eura. Za podmjeru povratak iz inozemstva, unutar Mjere Biram Hrvatsku, koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje utrošeno je 3,2 milijuna eura.
Najviše novca otišlo u BiH
Ministarstvo zdravstva je nastavilo podupirati Kliničku bolnicu Mostar u iznosu od 10,3 milijuna eura za namjensku pomoć za podmirenje dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala. HZZO je za zdravstvenu zaštitu hrvatskih državljana s prebivalištem u BiH utrošio 4,2 milijuna eura.
Za sve aktivnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja izdvojeno je 5,6 milijuna eura, za obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu 3,8 milijuna eura, a 1,1 milijun eura za financiranje razvojnih projekata, troškova putovanja, smještaja i dnevnica nastavnika iz Hrvatske koji predaju na Sveučilištu u Mostaru, te sufinanciranje poslijediplomskih studija u Hrvatskoj za zaposlenike Sveučilišta u Mostaru.
Kad je riječ o radu Središnjeg ureda po programima, on uključuje programe potpore Hrvatima u BiH, hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država i hrvatskom iseljeništvu. Za programe i projekte važne za unaprjeđenje kvalitete života u BiH, u 2024. osigurano je 6,5 milijuna eura, najviše, 1,8 milijuna eura za 23 projekta iz obrazovanja i znanosti, odnosno za izgradnju, obnovu i opremanje škola, predškolskih ustanova, školskih sportskih dvorana.
Novac za SUM, HNK…
Putem Središnjeg ureda, Vlada RH je u 2024. nastavila financijski podupirati projekte od strateškog značaja za hrvatski narod u BiH, Sveučilište u Mostaru (550.000 eura), HNK u Mostaru (265.000 eura), obnovu Katoličkog školskog centra Petar Barbarić u Travniku (350.000 eura), rad Radiotelevizije Herceg-Bosne (750.000 eura).
Strateškima je prošle godine proglašeno još osam projekata koji su dobili potporu od 180.000 eura (projekti Banjalučke biskupije) do po pola milijuna eura (izgradnja osnovne škole s vrtićem i sportskom dvoranom u Fojnici, dogradnja i opremanje Hrvatske bolnice Dr. fra Mato Nikolić – dvije lamele, obnova Gimnazije fra Dominika Mandića Široki Brijeg, potpora poboljšanju standarda studenata u Sarajevu).
Projektima hrvatske nacionalne manjine u 2024. bilo je namijenjeno 1,7 milijuna eura, a javnim natječajem dodijeljeno oko 1,6 milijuna eura, dobili su ih 163 manjinske organizacije iz 11 od 12 europskih država, iz svih, osim iz Bugarske. Među devet ‘manjinskih’ strateških projekata najveću potporu, 1,2 milijuna eura, dobio je projekt Gradi mlin gdje je voda – 7 Matica, kojim je obuhvaćena izgradnja, obnova i preuređenje sedam objekata u mjestima u kojima Hrvati u Srbiji žive u značajnijem broju, tj. u Somboru, Monoštoru, Sonti, Petrovaradinu, Rumi, Šidu i Opovu.
Zaštita manjina
Taj projekt Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji polazi od činjenice da su Hrvati u Srbiji zajednica nerazvijenih institucija, da su teritorijalno disperzirani te da većina udruga nema svoj vlastiti prostor za rad. Stoga se pojavila potreba uspostavljanja tzv. ‘malih matica’ u mjestima gdje Hrvati žive u značajnijem broju, analogno krovnoj Matici u Subotici. Među dva projekta od strateškog značaja za Hrvate u iseljeništvu je i Digitalizacija dokumenata i obnova prostora Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu, za što je osigurano 150.000 eura. Institut, koji od 1975. vode franjevci, svojevrsni je arhiv koji čuva brojnu građu hrvatskih iseljeničkih zajednica i pojedinaca, fond mu broji gotovo 800.000 jedinstvenih dokumenata vezanih uz Hrvate u SAD-u i Kanadi. Drugi je projekt „Susreti hrvatske dijaspore“ koji će se i ožujku ove godine održati u Brazilu.
Inače, potporu Republike Hrvatske od 1,2 milijuna eura za svoje je projekte prošle godine dobilo 129 organizacija hrvatskog iseljeništva iz 25 država sa pet kontinenata. Uz navedene, kroz program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Hrvatske dodijeljeno je dodatnih oko 1, 8 milijuna eura.
Hrvatska je nastavila pomagati i hrvatske studente koji žive izvan nje, za akademsku 2023./2024. dodijelila im je 1.500 stipendija, ukupno ‘vrijednih’ 2,2 milijuna eura. Uz niz brojčanih pokazatelja o izdvajanjima za Hrvate izvan Hrvatske, iz Izvješće se iščitava i kako se godinama nisu sastali neki međuvladini mješoviti odbori (MMO) za zaštitu manjina, osnovani kako bi pratili provedbu bilateralnih sporazuma o zašiti manjina koje je Hrvatska sklopila s Mađarskom, Srbijom, RS Makedonijom i Crnom Gorom. Tako je, primjerice, tek koncem 2024. imenovana nova predsjedateljica srbijanskog dijela MMO, nakon što to nije učinjeno od parlamentarnih izbora 2020. godine. U Crnoj Gori, nakon parlamentarnih izbora iz 2020. godine, nema službene informacije o imenovanju novog supredsjedatelja MMO-a, navodi Hina.
17 komentara
Ne treba SUM pare, ionako im preko mjere placaju studenti.
Ma što će Hercegovcima novac oni kažu da imaju tvornice da su razvijeni.Da vam nije Hrvatske posna bi vam čorba bila a opet nevolite Hrvate iz Hrvatske.Zamisli 10 miliona Eura svake godine Mostarskoj bolnici a Hrvatski porezni obveznici je i napravili i opet kažu šperci.Prije par dan bio u Sarajevu svi u Bosni kažu ljudi smo nismo Hercegovcu škuturi.
Nemojte nam vise tako pomagat po cemu ste vi veci Hrvati odvHercegovaca i ne mrze Hercegovci Vas nego vi Hercegovce polupali ste loncice
Nije pitanje ko je veći Hrvat pitanje je zašto vi kradete naše krvavo zarađene pare.Vas yHercegovce ne voli niko ni u Sarajevu ,Zagrebu,Banja Luci ,Splitu itd.
A lako je reći kao nemojte nas pomagati a jadno jadni da nije naši para kad te zaboli iša bi ti u guzicu ne u bolnicu.Nek ti je to na pameti da nije nas nebi ti doktiri dobili plaću.
Jebite onog kome pomažete dijeleći parea njima lopovska posla,ni ne citate projekte. Ja kao hercegovac sam protiv toga da salju pare hrvatskih poreznih obveznika,neka daju svojima koji manje imaju i uređuju svoju drzavu. Sto ce televiziji pare ko je gleda?
Hvala majcice Hrvatska😎
Nikafa u zivotu nisam dobio tog eura ako dobiva bolime k ja zivim tu u u BiH zaradujem za zivot prema tome ne serite vise.
Zašto lažeš kažeš nisi dobio Euri.Jesi ikad ti ili ti raditelji bili na Bilom Brigu.Znam da jeste i to kad ste ležali u bolnici i te doktore je platio neki čovjek iz Hrvatske kojeg ti nezahvalniče i slične tebi nazivate
ŠPERCEM.
Mostar je uvjek imao bolnice i bez vas i to vrhunske ako nisi nikada bio u Mostaru prija rata i vidio ne poznas povjest toga grada i uz to vrhunske doktore .
Koji i ti pametnjaković,niko ne priča kakve je Mostar imao doktore.Idi onda u ti doktora se liječi.Te nekadašnje doktore je plaćala država u kojoj su radili i živili a ove današnje koji tebe liječe plaća država u kojoj oni ne rade.Znači plaća Hrvatska odnosno ljudi iz Hrvatske ds bi se ti liječio i svi drugi Hercegovci.Da yHrvatska zatvori pipu brzo bi vi to skontali.
Taj novac što se pošalje u BIH je isto ko da si ga bacio u vodu
To je možda za vodu iz Buškog jezera di se struja proizvodi za Dalmaciju a Livnu i Duvnu mrvice se plate zato…I ovoj tv HB tribalo bi promjenit one žalosne novinare kad izvještavaju kao sa pogreba da se javljaju..To je tv od Hdza i Čovica to pitajte Plenkovica zašto toliko daje,vi iz Hrvatske šta žugate za te pare.
Da znades da sam napisao i bolnice .
I onako svi idu u orivatne klinike jebes bolnicu ako nema ko u njoj radit.
ZA KIKAŠA
Ti imaš na glavi veliku kiku. Medicinski stručnjaci su ustanovili zašto imaš dugu kiku, dok ti svi govore da ti Tutkum. Oni su rekli da tintara iz koje raste kika nije prazna. Nego je puna đubra, na na đubru raste i trava, pa tako i kika.
Dobro, budi zadovoljan, jer bolje išta nego ništa.
To je čisto bacanje para jer ode u pogrešne ruke