U Službenim novinama Federacije BiH, sredinom rujna ove godine, objavljena je Uredba o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem, koja je izazvala pravu provalu bijesa vlasnika malih zanatskih i trgovinskih radnji. Pored ostalog je, naime, ovom uredbom propisana obveza poslovnih subjekata da svakog dana predaju banci dnevni pazar.
“Poslovni subjekti su dužni da gotov novac, ostvaren obavljanjem registrirana djelatnosti, evidentiraju u skladu sa propisima o računovodstvu i uplate istog radnog dana na svoj račun otvoren kod ovlaštene organizacije, a najkasnije narednog radnog dana”, navodi se u ovoj Uredbi čije je usvajanje posve opravdano, osim u dijelu kojim se poslovnim subjektima propisuje obaveza dnevnog pologa pazara.
S malo cinizma moglo bi se zaključiti da je ovu Uredbu, odnosno sporni dio Uredbe, Vladi izdiktirao bankarski lobi kome je ova odredba osigurala dodatni prihod od nekoliko milijuna KM godišnje.
Do sada se pazar predavao na kraju tjedna, dakle četiri puta mjesečno, uz simboličnu bankarsku proviziju koja na mjesečnom nivou nije prelazila 4-5 KM. No, ubuduće je bankarska provizija stajati najmanje dvadeset KM, to pomnoženo s brojem poslovnih subjekata, kojih ima blizu 100 tisuća, daje vrtoglav iznos koji će se iz blagajni poslovnih subjekata sliti u kasu poslovnih banaka, piše Slobodna Bosna.
No, još je i najmanji problem trošak bankarske provizije koji će se povećati stotinjak puta. To je još i zanemarivo u usporedbi s gubitkom vremena uposlenika malih zanatskih i trgovinskih radnji koji su prisiljeni i dulje od sat vremena stajati u redu pred bankarskim šalterom kako bi predali dnevni pazar. Ova uredba je u izravnoj suprotnosti s nezaustavljivim trendom poslovnih banaka koje ubrzano zatvaraju poslovnice fokusirajući se na jeftine alate elektronskog bankarstva. Osobito se reduciraju poslovnice banaka u manjim mjestima (od 5 do 10 tisuća stanovnika) pa će uposlenici malih radnji svakog dana gubiti sve više vremena kako bi položili pazar. Ali, koji je stvarni smisao ove obaveze?
Ako je federalna Vlada namjeravala ovom mjerom smanjiti opseg sive ekonomije, onda je na potpuno krivom tragu. Siva ekonomija neće se smanjiti dnevnom predajom pazara u poslovne banke, jer novac iz sive ekonomije ionako se ne evidentira kroz poslovne knjige niti se polaže na račun poslovnih banaka.
Skandalozna je činjenica da je federalna Vlada jednu tako krupnu odluku (Uredbu) donijela bez prethodne analize mogućih pozitivnih i negativnih efekata, ali i bez konzultacija s poslovnom zajednicom predstavljenom preko Unije poslodavaca. To sasvim izvjesno nije na tragu proklamiranih ciljeva stvaranja što povoljnijeg poslovnog okruženja i rasterećenja poslovnih subjekata raznih oblika fiskalnih i parafiskalnih nameta. Dapače, ova je Uredba “osmišljena” tako da poslovni ambijent učini još težim nego što jeste. A i to je, čini se, moguće, prenosi Slobodna Bosna.