Od sredstava za cestogradnju iz FBiH, značajan dio otišao je i u Hercegovinu

Izgradnja i rekonstrukcija cesta, mostova, tunela, kružnih tokova… bile su glavni projekti koji su u 2017. i 2018. godini bili financirani iz programa investiranja sredstava naplaćenih izdavanjem GSM licencije za Federaciju BiH.

Veliki dio sredstva, sudeći prema izvješću federalne Vlade, koje je nedavno i službeno prihvaćeno, otišao je i za financiranje projekata u Hercegovini, piše Večernji list BiH.

Financije i sredstva

Tako je od novca dobivenog iz plaćene GSM licencije financirana izgradnja lokalne ceste Avenija – most Sutina – Ulica maršala Tita i završni radovi izgradnje mosta Avenija – Sutina, čiji je provoditelj Grad Mostar, a vrijednost okončanog projekta iznosi 1,2 milijuna KM.

Iz istih sredstava financirana je izgradnja prometnica preko lokacije Sjeverni logor – produžetak Avenije preko mosta do Ulice m. Tita u mostarskom naselju Zalik, a iznos tog projekta je 800.000 KM. Za izgradnju kružnog toka na dionici Ulica maršala Tita – Sjeverni logor u Mostaru izdvojeno je 392.211 KM.

Tu je i rekonstrukcija Ulice braće Fejić, čiji je provoditelj također Grad Mostar, a vrijednost okončanog projekta je milijun KM. Nakon Mostara dio novca dan je i ostalim općinama i gradovima u Federaciji BiH, pa je tako za sanaciju cesta u općini Livno čiji je provoditelj Grad Livno usmjereno 19.000 KM, a za drugi projekt čiji je provoditelj također Grad Livno dano je 24.000 maraka.

Za sanaciju i rekonstrukciju cesta u Širokom Brijegu potrošeno je 200.000 KM, kao i sanaciju i rekonstrukciju cesta u općini Ljubuški.

Najviše novca koji je prikupljen od GSM licencija izdvojeno je za izgradnju novoprojektirane dionice Podpaklenik – Kladanj (tunel Karaula), dva mosta M11-M12, 1 km trase, i tunel u iznosu od 5,940 milijuna maraka te za izgradnju mostova 2,5 milijuna KM i trase s tunelom vrijednim 1,5 milijuna maraka.

Projekt je proveo JP Ceste Federacije BiH, a vrijednost projekta u konačnici je 10 milijuna maraka. Svi ovi projekti, kako stoji u zaključku federalne Vlade, nisu imali utjecaj na proračun Federacije BiH jer su sredstva prikupljena izdavanjem GSM licencije isključivo namjenska za svrhe: financiranja projektne dokumentacije autoceste na koridoru Vc i izgradnju planiranih autocesta u BiH, magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta, kao i druge infrastrukture.

Ranija loša praksa

Za razliku od dosadašnjih godina, spomenuta sredstva su trošena transparentno. Programi investiranja sredstava naplaćenih izdavanjem GSM licencija od prve uplate sredstava do 31. 12. 2012. godine doneseni su u ukupnom iznosu od 159,110.000 KM. I za sve ove godine novac koji se od GSM licencija daje za obnovu stare ili izgradnju nove prometne infrastrukture davan je na nezakonit način.

Novac je, prema zakonu, trebao ići samo za projekte spremne za realizaciju, ali je on davan općinama i projektima bez potpune dokumentacije, po prijateljskoj i stranačkoj liniji. Uočen je golem disparitet oko podjele milijuna maraka po regionalnoj osnovi, navodi Večernji list BiH.

Kako bi stvar bila još skandaloznija, svi članovi Povjerenstva su zaposlenici federalnih ministarstava financija i prometa i veza. Iako se, prema odluci Vijeća ministara BiH, donesenoj još 2005. godine, novac od GSM licencije trebao trošiti na financiranje projektne dokumentacije i izgradnju autoceste na koridoru Vc, taj novac se po stranačkoj liniji od 2005. pa sve do 2012. godine trošio na obnovu lokalnih cesta, i to u vrijeme predizbornih kampanja.