Odluka o Međugorju na godišnjicu ukazanja?

Igrom slučaja ili namjerno, Kongregacija za nauk vjere, koja se već godinama bavi pitanjem Međugorja, sastat će se u Vatikanu 24. lipnja, dakle, točno na 34. godišnjicu međugorskog fenomena.

Reklo bi se da je ipak riječ o igri slučaja s obzirom da se Kongregacija uobičajeno sastaje svake posljednje srijede u mjesecu, što ovaj put ‘pada’ na 24. lipnja.

I upravo na godišnjicu navodnih ukazanja donijet će konkretne zaključke koji će potom biti upućeni papi Franji.

Kakvi će zaključci biti, teško je prognozirati, no prema našim izvorima, Kongregacija će donijeti više uputa za djelovanje župe Međugorje kao i konkretne upute o djelovanju navodnih vidjeoca. O sadržaju tih ‘uputa’ zasad svi mudro šute, izuzev pape Franje, koji je jasno iznio svoj osobni stav o međugorskom fenomenu, premda se on u konačnici ne mora podudarati sa zaključcima Kongregacije.

Reakcije vidjeoca

Podsjetimo, Papa je po odlasku iz Sarajeva nagovijestio da će odluku o Međugorju kao svetištu donijeti do kraja mjeseca, a samo dan poslije u talijanskim medijima je kritizirao tzv. vidjeoce.

– Ma gdje su ti vidjeoci koji nam govore da će Djevica Marija poslati pismo u 16 sati poslijepodne?! Ne može to tako. I još žive od toga. To nije kršćanska vjera. Posljednja Božja riječ se zove Isus Krist i ništa više od toga – rekao je papa Franjo.

Papa je potom govorio i o rezultatima istraživanja Povjerenstva koje je osnovala vatikanska Kongregacija za nauk vjere, a na preporuku pape Benedikta XVI.

– Kardinal Camillo Ruini, prefekt Kongregacije, predao mi je istraživanje nakon tri ili četiri godine. Uradili su dobar posao. Uskoro ćemo donijeti odluku – ponovio je Papa.

Njegovo javno očitovanje izazvalo je buru reakcija, posebice u hercegovačkom svetištu. Vidjelica Mirjana Dragičević Soldo izrazila je nevjericu da je Papa baš ‘tako mislio’.

– Ne vjerujem da bi papa Franjo, kojeg iznimno poštujem, svoj stav o Međugorju tako izrekao. Uostalom, nikome ovdje ukazanja nisu u 16 sati – kratko je komentirala Papinu izjavu.

Vidjelac Ivan Dragičević izjavio je da mu Papine riječi zvuče malo čudno.

– Poanta je u tome da se slijedi Bog, a ne ljudi ili ideologije, što je dobro. Bog mora biti na prvome mjestu i upravo nas Gospa, sve ove godine koliko je s nama, vodi tim putem prema njemu. Nama vidjeocima kaže: “Kada biste sutra odlučivali o tome hoćete li doći k meni ili otići na svetu misu, nemojte odlučiti doći k meni, idite na svetu misu. Jer ići na svetu misu znači susresti se s Isusom.” Ona nas vodi pastoralno, ona je najbolja pastoralna učiteljica i odgojiteljica. Svi moramo slušati i živjeti, mi vidjeoci na poseban način, kazao je Dragičević.

Vjernici, pak, govore da u Međugorje dolaze zbog mira i molitve te da ih odluke Crkve ne zanimaju previše. Mještani Međugorja kažu kako će poštivati odluku Crkve kakva god ona bila, ali jasno naglašavaju da je Međugorje plod jako dobrih stvari te da će bez obzira na odluku Međugorje i dalje nastaviti privlačiti hodočasnike iz cijelog svijeta, stare, bolesne, nemoćne…

Sve češće zabrane

S obzirom na posljednje izjave pape Franje, ali i poteze koje je Vatikan povukao, sve je više onih koji navode kako je moguće da je Sveta Stolica odlučila poduzeti konkretne poteze protiv Međugorja. Primjerice, kardinal Gerhard Müller, prefekt vatikanske Kongregacije za nauk vjere, zabranio je “nastup” Vicke Ivanković-Mijatović zakazan za 21. lipnja u talijanskoj Sestoli, gdje je trebala govoriti o tzv. međugorskim ukazanjima.

Potom je američki nadbiskup Robert Carlson, po zahtjevu iz Vatikana, zabranio nastup još jednog “vidjeoca” Ivana Dragičevića, zakazan u američkom St. Louisu, uz obrazloženje kako je “zaprimio zahtjev od Kongregacije za nauk vjere da podsjeti svakog vjernika da ne sudjeluje u događajima koji promoviraju takozvana ukazanja u Međugorju i posebice gospodina Ivana Dragičevića”.

Podsjetimo, još 2013. Kongregacija za nauk vjere objavila je “smjernice” prema kojima se nalaže zabrana održavanja događaja ili bilo kakvih aktivnosti koje promoviraju takozvana međugorska ukazanja, odnosno prema kojima se pretpostavlja kako su se ukazanja dogodila.

Svaki nastup “vidjelaca” koji je bio zakazan u nekoj od župa diljem svijeta u posljednje vrijeme otkazan je po naredbi iz Vatikana preko lokalnog (nad)biskupa.

Osim spomenuta dva, otkazan je i nastup Ivana Dragičevića zakazan u crkvi u talijanskom Mestrinu, a po naredbi nadbiskupa Antonija Mattiazza. Organizator je ispočetka tvrdio kako je imao dozvolu za to, no da je ona povučena po naredbi iz Vatikana. Osim nastupa u talijanskoj Sestoli, otkazan je i nastup Vicke Ivanković-Mijatović u Sao Paolu.

Također, još jedna međugorska “vidjelica” trebala je nastupati u Južnoj Americi. Marija Pavlović bila je u siječnju pozvana svjedočiti i to u nekoliko župa u Nikaragvi, Ekvadoru, Peruu i Venezueli. Iako se pretpostavlja da su lokalni biskupi opomenuti od crkvene Kongregacije za nauk vjere, organizatori su kao razlog otkazivanja naveli kako je nastup otkazan “zbog osobnih razloga”.

Rad povjerenstva

Podsjetimo, međunarodno povjerenstvo koje je istraživalo fenomen Međugorja svoj posao je završilo i materijal predalo Kongregaciji za nauk vjere, koje će potom svoj stav dostaviti papi Franji. Konačnu odluku donijet će upravo poglavar Katoličke crkve.

– Povjerenstvo je predalo Kongregaciji za nauk vjere rezultate našeg rada, onoga što smo mi kroz četiri godine radili kao međunarodno povjerenstvo. Te rezultate Kongregacija će razmotriti i izraditi prijedlog Papi, a onda će Papa odlučiti kako će to riješiti. Ove godine mogu očekivati da će biti konačni stav Svetoga Oca. Mi kao povjerenstvo smo vezani tajnom o načinu rada, o rezultatima rada, rekao je nedavno kardinal Vinko Puljić.

Osim Puljića u povjerenstvu su radili zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, Jozef Tomko, koji je prefekt Kongregacije za širenje vjere, te Julian Herranz Casado, počasni predsjednik Papinskog vijeća za zakonske propise. Nadbiskup Angelo Amato prefekt je Kongregacije za proglašenje svetim. Tajnik ovoga povjerenstva je Achim Schütz, a njegov pomoćnik Krzysztof Nykiel.

Petorica su vještaka teologa, pravnika i psihijatara članovi povjerenstva – franjevac Maria David Jaeger, Salvatrore Perrella, Pierangelo Sequeri, Zdzislaw Josef Kijas i Tony Anatrella. Četvero stručnjaka uključeno je u rad povjerenstva; među njima troje Hrvata – prof. dr. Franjo Topić, predsjednik HKD-a Napredak, časna sestra Veronica Nela Gašpar i isusovac pater Mijo Nikić te Mihaly Szentmartoni.
2,85 milijardi eura prihoda

Od ukazanja Gospe, dakle od 1981. – 2013. godine, Međugorje je posjetilo 28 milijuna hodočasnika/turista, od čega 21 milijun stranih i 7 milijuna domaćih hodočasnika. Međugorje ostvaruje godišnje 90 milijuna eura ukupnog prihoda i 1,9 milijuna noćenja. Ukupni prihod destinacije vjerskog turizma u Međugorju u vremenu od 1981. – 2013 godine iznosi 2,85 milijardi eura i 65 milijuna ostvarenih noćenja. Od ukupno ostvarenog prihoda (na bazi 43 eura/osobi) 32 posto ostvareno je legalnim i 68 posto nelegalnim putem.

Međugorje trenutačno raspolaže s 18.500 kreveta-ležaja i ima 4600 stanovnika, te 1500 zaposlenih osoba, od kojeg broja njih 58 posto nije prijavljeno, odnosno radi na crno, rezultat je istraživanja dr. sc. Vencela Čuljka, koji je uradio prvo istraživanje fenomena Međugorja s ekonomskog gledišta.

U svom istraživanju Čuljak je došao i do podataka da je u ovom mjestu broj pravnih subjekata i fizičkih osoba koje se bave turističkom djelatnošću 580, od kojih 41 posto radi legalno, a 59 posto na crno.

(Dnevni list)