Balkanski Barometar 2018, koji donosi pregled stanja u zemljama Balkana o percepciji građana i gospodarskom napretku, pokazao je da građani smatraju da se slika o njihovim zemljama poboljšava, osim percepcije u BiH koja je lošija nego ranijih godina.
U okviru tog istraživanja Vijeće za regionalnu suradnju (RCC) postavilo je oko 100 pitanja za po 1.000 građana u svakoj od zemalja zapadnog Balkana i za više tisuća gospodarstvenika te su uspoređivali podatke koje su tom istraživanju dobili od te dvije kategorije, ali i u odnosu na prethodne godine jer se istraživanje radi posljednje četiri godine.
Generalni tajnik RCC-a Goran Svilanović kazao je na današnjoj konferenciji na kojoj su prezentirani rezultati Barometra u Briuxellesu da se slika građana poboljšava, ali da jedan od najvećih problema nezaposlenost, ekonomska slika zemlje i korupcija.
Navedeno je da se može očekivati veći optimizam u narednim godinama i kao što je i do sada bio slučaj građani regije su više optimistični kada je u pitanju budućnost nego kada prezentiraju sadašnju sliku stvari. Politička stabilnost je segment koji se i ovoga puta pokazao kao kritična točka za veće zadovoljstvo stanjem u državi, a u Makedoniji političke teme i rješavanje teških političkih pitanja usporilo je i ekonomski razvoj.
Svilanović je dodao i da je izvoz slaba točka i mnogo gospodarstvenika plasira proizvode samo na lokalnoj razini, dok samo njih 12 posto plasira izvoz u druge zemlje od čega tri šest posto u zemlje regije, a šest izvan regije i najviše u zemlje Europske unije. Također, istaknuto je danas, nezaposlenost je navedena kao primarna zabrinutost i to je naglasila većina građana širom Balkana, a istraživanje još pokazalo da je upitno povjerenje u pravosuđe jer 70 posto građana smatra da se pravda ne dijeli jednako.
Kada je u pitanju BiH podaci nikada nisu bili lošiji o percepciji građana promatrajući podatke iz prethodne četiri godine, potvrdilo je to istraživanje, a Svilanović je dodao da je stoga secirano stanje u dva bh. entiteta te se pokazalo da je situacija nešto bolja u Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj.
Ranije nismo to radili, uvijek smo BiH promatrati kao jednu državu i tako će i dalje biti. Rast u BiH je bio solidan te nema objašnjenja za takvo raspoloženje građana te smo usporedili stanje u dva entiteta. Veći optimizam je u Federaciji BiH, a i brojke su nešto povoljnije nego u RS-u, pojasnio je Svilanović.
Dodao je da su do sada građani Srbije bili uvijek najsuzdržaniji uključujući i pogled prema EU, a sada se tome pridružila BiH što nije bilo ranije, ali u slučaju Srbije percepcija o EU se promijenila zbog izjava iz EU koje su nagovijestile moguće priključenje 2025. godine. Izrazio je nadu da je ovo za BiH prolazna faza, kazavši da je sve ima veze s političkim izjava koje se tiču predstojećih općih izbora u listopadu, ali misli da treba pitati eksperte jer prethodno nije bila tako depresivna slika, no to se može za kratko vrijeme promijeni.
Direktorica za zapadni Balkan pri Generalnoj direkciji Europske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Genoveva Ruiz-Calavera napomenula je da je regionalna suradnja od velikog značaja u procesu priključenja EU, ali potrebno je jamčiti i vladavinu prava i sigurnost svih građana.
Kao drugu važnu osnovu za napredak i bolju percepciju ljudi izdvojila je bolje puteve, bolju povezanost, izdvajanje više novca za takozvanu digitalnu agendu na koju će se sve više oslanjati buduće generacije.
Istaknula je da je proces pridruženja dvosmjerna ulica u okviru koje se EU priprema prihvatiti nove članice, a zemlje zapadnog Balkana moraju biti odgovornije, a vlasti efikasnije, nužnim nazivajući komunikaciju u kojoj lideri trebaju više posvetiti pažnju isticanju značaja priključenja EU.
Podsjetila je da je Europska komisija BiH uputila dodatna pitanja vezana za Upitnik, naglašavajući da je to dobro jer se namjerava pripremiti dobro i kvalitetno mišljenje o BiH i njenom kandidatskom statusu.
Kazala je i da će se summit u Londonu baviti pitanjima ekonomije, ali pomirenjem i procesuiranjem ratnih zločina za što je iznijela mišljenja da si govore kako je to važno pitanje za riješiti, ali nitko nije spreman staviti to na stol.
Ovogodišnji Barometar donio je zanimljive podatke poput toga da 12 posto gospodarstvenika još uvijek nije zainteresirano za zapošljavanje Roma ili činjenice da 27 posto njih radije zapošljava muškarce nego žene.
Također, 56 posto gospodarstvenika u regiji ne zapošljava ranjive grupe društva, a samo 13 posto kompanija zapošljava etničke manjine koliko njih zapošljava i toliko njih zapošljava osobe s poteškoćama.
Istraživanje je pokazalo i to da 21 posto populacije kaže da nisu bili u mogućnosti platiti stanarinu ili komunalije, a 14 posto njih kazalo je da nije u mogućnosti priuštiti sebi osnovne potrepštine poput odjeće, hrane i slično, a ovi procenti bili su i veći prošle godine.