Osumnjičen 21 pripadnik HVO-a za ratne zločine na području Mostara

Tužiteljstvo BiH čak 21 bivšega pripadnika HVO-a sumnjiči za ratne zločine nad Bošnjacima počinjene na području Mostara. Većina njih nije ni bila upoznata da se sumnjiče za ratne zločine dok im na kućnu adresu nije stigla obavijest iz Tužiteljstva BiH u kojoj se izvješćuju da su osobe koje ih terete svojim iskazima pod mjerama zaštite zbog opasnosti od ugrožavanja svjedoka!

Radi se o 21 bivšem pripadniku HVO-a koji imaju status osumnjičenih osoba zbog sumnji za zločine počinjene u Bijelom polju, odnosno mjestu Vojno, dok se konkretno za Mostar već mjesecima očekuju najmanje četiri optužnice za zločine na području Mostara.

Ovo nije kraj kada su u pitanju optužnice protiv nekadašnjih visokih časnika HVO-a. Konkretno za Mostar, već mjesecima se očekuju najmanje četiri optužnice za zločine na području Mostara u periodu 1993. godine. Kako se doznaje, optužnice će teretiti visoke dužnosnike HVO-a Mostara za zločine počinjene nad srpskim i bošnjačkim stanovništvom i pitanje je dana kada će ove osobe biti uhićene, javlja Dnevni list.

Pritisak na osumnjičene

Opravdano je pitanje vrši li Tužiteljstvo pritisak na potencijalne osumnjičene slanjem obavijesti o podizanju zaštitnih mjera prema svjedocima koji ih terete. Da pojasnimo, ovi osumnjičenici nikakvim drugim dopisom nisu uopće obaviješteni da imaju “status” osumnjičene osobe u predmetu ratnoga zločina. Nedvojbeno je da se ovime još više ugrožava sigurnost samih svjedoka, ali i šalje neizravna poruka osumnjičenima.

Naime, otvara se mogućnost njihova bijega, ali i opravdano pitanje – je li upravo bijeg, najčešće u susjednu Hrvatsku, i konačan cilj. To bi naknadno moglo biti iskorišteno za političke ciljeve i daljnje produbljenje političkih kriza u BiH te narušavanje međunacionalnih odnosa, pretežno između Bošnjaka i Hrvata.

U ovom kontekstu zanimljiva je i izjava nekadašnjega branitelja generala Tihomira Blaškića, odvjetnika Ante Nobila, koji je kazao da je, u konkretnom slučaju optužnica za Orašje, haški tribunal vratio predmete BiH jer nije bilo osnova za procesuiranje.

U svakom slučaju, optužnice za ratne zločine i zbivanja koja ih prate često doprinose upravo suprotnom od željenoga – daljnjem narušavanju odnosa između sva tri naroda u BiH, što lideri često koriste za dobivanje političkih bodova u svojim nacionalnim korpusima…