Na Svjetski dan mentalnog zdravlja objavljeno je novo izvješće EU-a koje analizira način na koji su se europske zemlje suočile s izazovima prouzročenima pandemijom COVID-19 u pogledu mentalne i emocionalne dobrobiti mladih. Istraživanje je dio napora Europske komisije da poboljša mentalnu dobrobit i smanji stigmu povezanu s problemima mentalnog zdravlja.
Izvješće Utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje mladih, koje je nastalo analizom istraživanja provedenih u pojedinim zemljama Europe, pokazuje da je pandemija dosad imala neviđen utjecaj na mentalno zdravlje mladih ljudi.
Prebacivanje nastave online, ograničavanje sportskih i zabavnih aktivnosti te djelomični ili potpuni prekid društvenih kontakata radi čega su više vremena provodili na internetu i društvenim mrežama, kod mnogih su mladih ljudi širom EU-a izazvali poremećaje u učenju, pad motivacije, gubitak zaposlenja, interakcije s vršnjacima i tjelesne aktivnosti, a posljedično osjećaj izoliranosti i usamljenosti, tjeskobu i simptome depresije, prenosi Zimo.
Također, neke su se skupine mladih pokazale ranjivijima od ostalih – mladi s već postojećim problemima mentalnog zdravlja, oni koji žive u udaljenim područjima, mladi slabijeg socio-ekonomskog statusa, imigranti i pripadnici LGTBQIA+ zajednice.
U prvoj fazi pandemije (ljeto 2020.), čak 30% ispitanika izjavilo je da se teško nose s iskustvom karantene. Tijekom istog razdoblja, 6% je pretrpjelo izazove za svoje mentalno zdravlje. Oba su se postotka povećala tijekom ostatka 2020. do početka 2021., pa je tako 40% izjavilo da izolaciju smatra teškom, a 13% je prijavilo opasnost za svoje mentalno zdravlje. Popuštanjem restriktivnih mjera tijekom proljeća 2021. ti su se postoci smanjili, iako su ostali viši nego 2020.
No, provedena analiza pokazala je i da su europske zemlje zauzele proaktivan pristup rješavanju izazova u području mentalnog zdravlja mladih tijekom pandemije.
Mjere su provodile u šest područja: skrb o mentalnom zdravlju (27 zemalja), obrazovanje (25 zemalja), informiranje o mogućim posljedicama pandemije (22 zemlje), rad s mladima (16 zemalja), slobodno vrijeme (15 zemalja) i sport (10 zemalja). U svih šest područja mjere je poduzelo ukupno šest zemalja, osam je zemalja uvelo mjere u četiri ili pet područja, a najviše njih, više od 10, interveniralo je u dva ili tri polja. Zemlje s ograničenim opsegom intervencija usredotočile su se na područja zdravstva, obrazovanja i, u manjoj mjeri, informiranja.
U nekim su zemljama osigurana sredstva za sportske i projekte rada s mladima kako bi se održalo sudjelovanje i društveni angažman, a druge su uvele potpore za zapošljavanje mladih i kompenzaciju gubitka radnih mjesta.
”Svima nam je stalo do emocionalne dobrobiti naših mladih ljudi. Nakon pandemije i rata na europskom tlu ovo izvješće o mentalnom zdravlju mladih dolazi u iznimno važnom trenutku. Drago mi je vidjeti da zemlje članice EU-a ozbiljno shvaćaju ovaj izazov i da su uspostavile mjere za podršku mladim ljudima, posebno u školama. Ti napori moraju nastaviti mladim ljudima pružati priliku da napreduju, kako danas tako i u godinama koje su pred nama, a Komisija će uvijek biti tu kako bi pružila podršku”, istaknula je Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, Mariya Gabriel.
I anketa Flash Eurobarometer iz svibnja 2022. pokazala je da mladi u 16 od 27 država članica smatraju poboljšanje mentalnog i fizičkog zdravlja i dobrobiti najvažnijim prioritetom Europske godine mladih. Europska komisija posvetila je 2022. godinu upravo njima u znak priznanja žrtve koju su podnijeli tijekom pandemije bolesti COVID-19.
Istaknimo također da poziv na povećanje svijesti o mentalnom zdravlju i lakši pristup stručnjacima u području psihičkog zdravlja čini trećinu glasovnih poruka koje su mladi u kategoriji „Zdravlje, dobrobit i sport” ostavili na posebnoj Glasovnoj platformi Europske komisije, namijenjenoj da oni kao budući lideri podijele svoja stajališta, brige i ideje te tako doprinesu oblikovanju EU-a.
10 komentara
Jedan od ciljeva korone
Nikad nije bilo nikakve bolesti ” Covid”. Niti je bilo pandemije. Svakoj budali je jasno. Osim RETARDIRANIH propagandista dnovinara, svi vide. Dnovinari pišu o 40 000 misterioznih letova aviona od 2019. Zašto lete ” prazni”. Toliko ih je poletjelo bez putnika. Ali nisu prazni. Dovoljno je dignuti glavu i pogledati nebo i maglu od STALNOG zaprašivanja. Ljudi okolo se razbolijevaju. Ponekad oči suze i peckaju. TO je ” pandemija”. Mi smo u ratu. Ne Rusija vs Ukrajina.. nego sotonisti protiv ljudi. Tko je uz Boga ne može biti sa sotonom i globalistima.
A kako se osjeća gđa Santa Barbara Jurić?
Komisija će biti tu da pomogne mladim ljudima protiv pandemije. Dođite mladi da vam pomognemo. Evo bustera. EU komisija je tu za vas. Posebno mjere podrške u školama u vidu NAMETANJA OTROVA. Eto nas stižemo. Uršulja vas voli.
Koja primitivma razmisljanja ,letovo avionom su uvjek bili odkud sad to da zaprasuju ,putuje s iz svih velikih gradova a ova primitivna sebi sama utuvila u glavu glupost
Ti iznad si ispranog mozga, previse TV-a i vijesti.
Pa gledao sam mali avion koji je letio oko 35 min cik cak kao da pretaziva teren.Nije mu valjda posao da troši gorivo.
Uskoro kreću s nuklearnim ratom, to jest preko medija će pustiti vijest da je ogromna radijacija radi nuklearne bombe. Već imaju spremne VAKCINE protiv radijacije. Spremaju nam puno toga lipog.
Santa Barbari je isto, posao nije ugrožen i ostat će dalje na poziciji
Jel? To pišete vi, Grude.online koji i dalje sijete degenrične članke koliko je ljudi pozitivno na virus.
Drukali ste sa zatvaranje djece, policijske satove, propusnice, a sada šutite ko pičke i izmotavate se sa klošarskim člancima. Pamtimo što ste radili.