Naknade za obnovljivu energiju koje plaćaju građani vlada koristi za otkup struje iz solarnih elektrana po deset puta skupljoj cijeni od tržišne. U nadležnom ministarstvu ne znaju kako su obračunate visoke cijene za otkup struje.
Građevinskog poduzetnika Miru Tomasa sunce grije i po kiši. Njegove solarne elektrane u Hercegovini donose visoke prihode, čak i u ovoj pretežno kišovitoj godini.
On je jedan od 16 vlasnika solarnih elektrana (solara) u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) koji prodaju struju elektroprivrednim preduzećima po poticajnoj cijeni deset puta većoj od tržišne. Troškovi otkupa padaju na teret građana i ostalih potrošača.
Tomingovi solari se nalaze na betonskim stubovima i uz pomoć motora automatski se okreću prema suncu, tako proizvodeći više električne energije. (Foto:CIN)
Prema istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, u posljednje dvije i po godine vlasnici solarnih elektrana su dobili 1,82 miliona KM za isporučenih 2.679 megavata (MW) električne energije. Ta količina je dovoljna za potrebe oko 300 domaćinstava, od ukupno 721.199 koliko ih ima u FBiH.
Otkup struje po visokim tarifama omogućila im je prije četiri godine Vlada FBiH posebnom uredbom. Iako su se u međuvremenu pravila promijenila, to ne utječe na njih, nego na graditelje solarnih elektrana koji tek treba da steknu ovakve povlastice.
Investitori su prijavili izgradnju više od 230 solara, a izgradili su tridesetak. Od toga 16 prodaje struju uz poticaje koji obezbjeđuju isplativost ulaganja, a ostali čekaju na ovu privilegiju.
Miro Tomas kaže da je od Općine Stolac kupio 84.000 kvadrata zemlje na kojoj je planirao graditi 15 solarnih elektrana.(Foto: CIN)
Građani plaćaju skupu struju
Uredba za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije donesena je sredinom 2010. godine u mandatu Vahida Heće, ministra energije, rudarstva i industrije FBiH. Ovim aktom federalna vlada je ovlastila javna preduzeća – Elektroprivredu BiH u Sarajevu i Elektroprivredu HZ HB u Mostaru – da potpisuju ugovore sa vlasnicima solara o garantovanom otkupu struje na 12 godina. Uredbom je propisano i da se uz mjesečni račun za električnu energiju od potrošača naplaćuje i dodatna naknada za obnovljive izvore energije koja u prosjeku iznosi 30 feninga po domaćinstvu. Naknade se slijevaju na poseban račun na kojem se godišnje skupi više od šest miliona maraka.
Elektroprivrede plaćaju struju iz solara po garantovanoj cijeni od 736 do 920 KM po megavatu, zavisno od snage elektrane. Garantovana cijena se sastoji od referentne cijene koju plaćaju elektroprivrede i ona iznosi 81 KM po megavatu, dok se ostatak isplaćuje sa računa za obnovljive izvore.
To je deset puta skuplje od megavata struje dobivene primjerice na ugljen.
Podaci do kojih je došao CIN pokazuju da Parlament FBiH nije odlučivao o Uredbi, iako je prema Ustavu FBiH oblast energetike u njegovoj nadležnosti. Također, otkupne cijene propisane ovom uredbom formirane su bez Regulatorne komisije za električnu energiju FBiH (FERK) koja je nadležna za njihovo kreiranje. Na koncu, u resornom ministarstvu ne postoji dokument koji objašnjava metodologiju formiranja cijene.
Ipak, Vlada FBiH je usvojila Uredbu.
Vijest o isplativosti solara brzo se širila, pa je već 2011. i 2012. godine u registar Ministarstva bilo upisano 110 projekata za izgradnju elektrana na sunce. Prvi kilovati iz solara isporučeni su potrošačima početkom 2012. godine.
Edhem Bičakčić kaže da BiH od solarnih elektrana nema velike koristi, jer se sva oprema kupuje vani, te domaćim firmama ostaje samo da zarade novac na projektovanju i montaži elektrana. (Foto: CIN)
Prva gradnja
Prvu solarnu elektranu u BiH izgradili su Sadik Fatić i njegov sin Selmir, vlasnik fime Eko Energija u Kalesiji. Postrojenje od 120 kilovata (kW) snage gradili su dva mjeseca na krovu lokalnog sportskog centra, a od marta 2012. godine priključili su ga na sistem Elektroprivrede BiH.
U razgovoru sa novinarima CIN-a Selmir Fatić kaže da on i otac često putuju u zemlje Evropske unije, gdje su naučili puno o solarnim elektranama. Ipak, otkupne cijene u BiH bile su presudne da ulože 800.000 KM u izgradnju elektrane. U početku su računali da će uloženo vratiti za osam godina.
Prošle godine su od Elektroprivrede BiH za struju naplatili 112.000 KM. S obzirom da je proizvodnja veća za 30 posto od očekivane, uloženo će vratiti već za šest godina, objašnjava Selmir Fatić. Ostalih šest godina povlaštene prodaje imat će čistu dobit.
Dodaje i da izgradnja i održavanje solarne elektrane nije zahtjevno ni skupo. Za razliku od hidroelektrana, za solare se ne plaća koncesija. Fatići plaćaju godišnju rentu od 1.000 KM Općini Kalesija za korištenje krova sportske hale. Do sada nije bilo problema u radu elektrane, a Selmir Fatić kaže da nemaju puno posla ni oko održavanja.
„Malo kiša spere od ptica, a ja sam malo čistio zimi.“
Vlasnik firme „Eko energija“ Selmir Fatić kaže da su elektranu u Kalesiji izgradili za dva mjeseca. (Foto: CIN)
Tri mjeseca nakon kalesijske počela je raditi i solarna elektrana u Ilijašu kod Sarajeva. Izgradio ju je nekadašnji federalni premijer i direktor Elektroprivrede BiH Edhem Bičakčić na svom imanju. On ima firmu za projektovanje i pomoć u izgradnji obnovljivih izvora energije. Njegova elektrana ima snagu oko 10 kW i spada u red mikropostrojenja.
Struju iz ove elektrane otkupljuje Elektroprivreda BiH po cijeni od 920 KM za megavat. Po tom osnovu Bičakčić je naplatio 12.300 KM prošle godine.
Novinarima CIN-a je rekao da ga je gradnja koštala oko 40.000 KM i da će uloženo isplatiti za 3 godine. Bičakčić je prijavio izgradnju još dviju elektrana iste snage u mjestima Kiseljak i Visoko te jednu malo veću – od 30 kW – u Hodovu kod Stoca.
Na upit jesu li političari imali povlaštene informacije o visokim otkupnim cijenama i isplativosti izgradnje solarnih elektrana, rekao je: „Ima ljudi koji prate to revnosno i prije su ostalih i onda im ovi ostali zavide”.
U 2012. godini izgrađene su i solarne elektrana u Grudama i Stocu u vlasništvu Mire Tomasa, odnosno njegovog Građevinskog preduzeća Toming iz Gruda.
Tomas je novinarima CIN-a objasnio da su njegove elektrane tehnološki naprednije od drugih. Za razliku od ostalih solara u BiH, koji se uglavnom grade na zemlji i okrenuti su u jednom pravcu, Tomingovi se nalaze na betonskim stubovima i uz pomoć motora automatski se okreću prema suncu, tako proizvodeći više električne energije.
Od njega struju otkupljuje Elektroprivreda HZ HB-a koja mu plaća 736 KM za MW. Njegove solarne elektrane imaju snagu od po 150 kW. Prošle godine su mu donijele više od 430.000 KM, a približno isti iznos može očekivati i ove godine. U izgradnju solarnih elektrana Tomas je uložio nešto više od dva miliona maraka i očekuje povrat uloženog za sedam godina. Prihodi pokazuju da bi investiciju mogao vratiti i ranije.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj kaže da nije zatekao nikakve relevantne dokumente koji bi dokazali zašto se treba otkupiti megavat po 420 eura, a na tržištu se kreće od 40 do 50 eura. (Foto: CIN)
Struja kao paradajz
Aktuelnom ministru energije, rudarstva i industrije FBiH Erdalu Trhulju, koji je resor preuzeo u proljeće 2011. godine, nisu se svidjele otkupne cijene koje je naslijedio.
„To je isto kao da propišeš uredbom o paradajzu da ćeš otkupljivati sve što se proizvede u toku godine po 10 maraka, a paradajz je na pijaci marka.“
Period otkupa struje po visokim tarifama u periodu od 12 godina postavljen je da bi investitori mogli vratiti uloženi novac, ali analize u Ministarstvu pokazuju da će to biti u periodu od 4 do 6 godina. Period nakon toga osigurava ekstra prihod vlasnicima.
Prema riječima ministra Trhulja, neki od njih se obogate za 3-4 godine.
Trhulj tvrdi da u Ministarstvu nije pronašao dokument koji pokazuje metodologiju prema kojoj su cijene izračunate. Službenici su mu, kaže, objasnili da su cijene formirane na bazi „nekih iskustava“ koja su iznijeta na sastancima ministra Heće i ljudi iz elektroprivrede.
Hećo u razgovoru za CIN kaže da su cijene formirane na osnovu iskustava iz okruženja te na osnovu „više ulaznih parametara“. Objašnjava da su cijene kreirali stručnjaci iz Ministarstva te da u njegovom mandatu i nije postojao veliki interes za gradnju solara.
Kaže da zbog toga nisu korigovali cijene, iako je u međuvremenu vrijednost opreme za izgradnju solara pala, jer se pojavila jeftina kineska oprema.
Njegov nasljednik Trhulj navodi da nije mogao promijeniti propise kako bi uskratio pravo koje su stekli vlasnici 16 solarnih elektrana.
„Ako sada prekinete, kasnije ćete platiti i naknadu i kamatu“, objašnjava ministar Trhulj.
Međutim, nisu mogli nastaviti ni po tadašnjoj uredbi i uvoditi u sistem poticaja nove obnovljive izvore enregije, uključujući i solare. Objašnjava da bi u suprotnom došlo do probijanja godišnjeg budžeta od 6,5 miliona maraka i neminovno do povećanja računa za električnu energiju, pa bi građani morali platiti i do 5 KM za poticanje obnovljivih izvora energije. Zbog toga su promjenom propisa zamrznuta dalja potpisivanja ugovora do donošenja zakona koji bi konačno uredio sistem obnovljivih izvora energije.
[box type=”shadow” align=”alignright” width=”300″ ]KONCESIJE KOČILE GRADNJU U RS – Vlasnici solarnih elektrana u Republici Srpskoj (RS) tek su od marta ove godine počeli dobijati vladine poticaje za struju. Takvu privilegiju trenutno uživa 10 elektrana. Ugovori o otkupu struje po poticajnim cijenama sklapaju sa na 15 godina, a cijene su za oko 40 posto niže nego u Federaciji BiH. Unatoč tome, interes za solare postojao je i ranije, ali su procedure za dobijanje poticaja bile komplikovanije nego u FBiH. Investitori u RS-u ovakve elektrane češće grade na objektima, jer su otkupne cijene u tom slučaju povoljnije nego za one instalisane na zemlji. Međutim, do maja prošle godine poticaje su mogli dobiti samo oni koji su imali koncesiju. Zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji RS-a, koji je donijet u maju prošle godine, ukinuo je ovu obavezu za elektrane do 250 kilovata, kažu u Regulatornoj komisiji za električnu energiju RS-a..[/box]
Početkom 2012. godine Vlada FBiH je uvela obavezu izdavanja energetske saglasnosti kojom se utvrđuje da li će energetski objekat steći pravo na poticaj proizvodnje. Uspostavljeni su i novi kriteriji za korištenje sredstava za poticanje obnovljivih izvora energije koji propisuju da će se za poticaje davati onoliko koliko se skupi na računu. Utvrđeno je da novca ima za 7 solarnih elektrana do 150 kW, zatim za 25 do 30 kW te za 50 mikrosolara do 10 kW. Tokom iste godine već su bile rezervisane sve pozicije za poticanje elektrane do 150 kW. To su najisplativiji solari za vlasnike, ali i najskuplji za državu koja ih potiče.
Ovim promjenama su zaustavljeni planovi potencijalnih investitora, među kojima su i političari. CIN saznaje da su solare iste snage pokušali izgraditi Adnan Terzić, bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH, i Amer Jerlagić, predsjednik Stranke za BiH, dok je Ivica Jurčić, bivši federalni poslanik Narodne stranke Radom za boljitak, planirao podići jednu od 330 kilovata. Sva trojica su kazala da ih je u planovima izgradnje omelo to što je Vlada promijenila Uredbu i uvela nova pravila.
Vladine nove odluke najviše su utjecale na planove GP Toming. Kompanija je još 2011. godine započela procedure za dobivanje dozvola za gradnju 17 solarnih elektrana – 14 u poslovnoj zoni Hodovo kod Stoca i tri u Grudama, kupivši i zemlju na kojoj je planirana izgradnja. Sve elektrane trebale su imati po 150 KW snage, a uspjeli su izgraditi samo dvije.
Tomislav Prkačin iz Službe za graditeljstvo Općine Stolac kaže da je više od 70 firmi kupilo zemljište na Hodovu za solare. Izgrađeno je pet elektrana od po 150 kW, no uz Toming poticaje naplaćuju još elektrane firme Solar Max i MK Group iz Stoca. Preostale dvije, solari preduzeća HE Energy i Veliko Sunce u Stocu, struju prodaju po deseterostruko nižoj cijeni. Ove firme se nalaze u proceduri za dobivanje poticaja. Nakon isteka ugovora o garantovanom otkupu struje, struju će po tako niskoj cijeni prodavati i vlasnici solara koji se danas nalaze u sistemu poticaja.
Miro Tomas kaže da takva cijena nije dovoljna ni za pokrivanje troškova obezbjeđenja njegove dvije elektrane.
Sedamdeset firmi kupilo je zemlju za solarne elektrane u poslovnoj zoni Hodovo kod Stoca, ali je izgrađeno samo pet elektrana. (Foto: CIN)
Plan vlade u korist solara
Nove mogućnosti za Toming i ostale firme koje su prijavile gradnju solarnih elektrana otvorene su u proljeće 2014. godine, primjenom Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije FBiH. U isto vrijeme otvoren je i ured Operatora za obnovljive izvore energije u Mostaru koji je od septembra preuzeo pravo od elektroprivreda da potpisuje ugovore i isplaćuje poticaje. Zakon je ukinuo ograničenja za potpisivanje novih ugovora, a federalna vlada je u maju donijela i Akcioni plan za korištenje obnovljivih izvora energije do 2020. godine.
Početkom ljeta vlada je formirala nove cijene otkupa struje koje su od 30 do 40 posto niže od ranijih. U kreiranju cijena ovaj put je sudjelovao FERK.
Prema planu, vlada će u narednih šest godina poticati 12 megavata u solarnim elektranama, što je deset puta više nego prošle godine.
Ministar Trhulj najavljuje novu vladinu politiku da znatno više nego ranije potiče mikroelektrane koje se grade na krovovima porodičnih kuća. Iz plana se vidi da je za njih rezervisana trećina ukupnih kapaciteta za poticanje, dok ostatak ipak ostaje elektranama od oko 150 kilovata i onim veće snage koje su najisplativije investitorima.
„Nadam se da ću izgraditi još koju“, kaže Miro Tomas koji planira još 15 elektrana.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
39 komentara
Bravo Miro! Neka imamo dobrih poduzetnika svaka čast!
Solarna energija je neisplativa bez drzavnih poticaja. Paneli su skupi, postoji teoretska ogranicenost snage koju pojedinacno mogu davati. Generalno je forsiranje toga glupost, pogotovo u nerazvijenim zemljama. A u BiH je ova prica kao i sve drugo u drzavi – ako imas štelu i način za dobit poticaje možes ovo napravit bez vecih problema. Neke banke kod nas su vec imale gotove kreditne planove ako ce ti drzava otkupljivat struju. Vise manje ovo ne pridonosi nicemu, osim necijem privatnom dzepu na ustrb poreznih obveznika i sto eto zanimljivo izgleda.
Tko ima daj mu još ,tko nema koga………………!!!
Solarna u Grudama.
Ma nije nego kod Krenice u Drinovcima.
Drinovci su uvjek bili jaci a I biti ce ubuduce od Gruda.
Ako je mjerilo bacanje škripa i paljenje guma onda svakako.
Ja jos nikoga ne znam da ide iz gruda u drinovce raditi!
‘ben ti bosnu i hercegovinu. narod skuplja pare preko računa od struje (svak dadne marku dvije svaki mjesec pa puta pola milijuna potrošača u BiH) za takozvane obnovljive izvore energije. i onda se te pare daju ovim privatnicima od kojih se otkupljuje energija po 70 feninga po kilovatsatu!!! ko fol poticajna cijena i to garantirano 12 godina a oni isplate elektranu za cca 5-6 godina. energiju kućanstva plaćaju po cca 15ak feninga a ovim korumpiranim političko mafijafkim gospodarstvenicima se prodaje po 70 feninga.
pa zato dolazi od 150-200 km misečno ljudima. pa kažu eletričari imate stare friždere oni vam troše hahaha KAKVE SU TO LOPINE
Da su gazde sve ko miro imali bi svi place po 1500 km.Covik more i oce dosta je ljudima pomoga i pomaze. Bravo miro samo nastavi tako prosiri radnje i zaposli jos ljudi
Izgleda da mu je malo država dala pa mu općina daje još kroz najam njegovih poslovnih prostora. Zašto je komunalno moralo useliti u njegov prostor gdje je bila Hercegovačka banka. Komunalno je moglo dignut kredit i sebi napravit objekt a ne mjesečno plaćati 1755,00 KM. Miri Tomasu. Ebemti državu gdje se ovakvi nazivaju uspješnim poduzetnicima.
Bolje da se najam plaća Miri koji je jedan od ratnih zapovjednika i ratni vojni invalid, nego nekom lokalnom dezerteru kojih su pune Grude.
Miro je posten covik kao I svi njegovi.
Grude nemaju nekog postenog ni blizu Miri.
Grude su poznate po skupini stare garde da ne spominjem koje.
Miro je jedan od poštenijih poslodavaca(gazda).
Poznajem čovjeka koji je kod njega dobio Božićnicu od 1000KM.
Ali kod nas se sve mora pokakiti!
Imamo dežurne ljude za to!
Kako je dosao do para to ne znam i ne zanima me, al znam samo da covjek zaposljava dosta nasih ljudi u svojim firmama i hotelu i da ih drzi ko kap vode na dlanu tako da…dabogda ima 100 puta vise i zaposlio jos. 100 ljudi dok god ce biti ovakav gazda kakav je sad prema svojim radnicima…
Ne svaćam što Zeli sredi još jedan mandat u ministarstvu, kolko mu je platio
I moj ćaća je ratni invalid i zapovjednik, ima poslovni prostor pa mu općina neplaća najam. Sve je to isto
Bravo Miro čestitam!
Miru poznajem jako dobro i to je ljudina, malo je rec i to za njega. Prodji selom i vidi kome to nije pomoga ako je trebalo. Ljudima koji su do ove godine zivili u 2 sa 2, ali realno i iskreno u tocno toliko prostora bez kupatila u kuci sa 5-6 dice je nasa investitore iz Italije koji su im skupa s njim napravili kucu. Ljudi mu nisu nista, suseljani ko i svi mi, ali potega je za njih junacki. A bas se pitam ko od vas malodusnih koji zlo komentirate na tog covika svom susjedu moze rec i dobar dan ili mu stogod i iz trgovine donit ako mu zatreba. A sto se njega kao poduzetnika tice covik ima ideje koje su odlicne i prema svojim radnicima je bolji nego sto se moze i zamislit. Neka mu uspije svaki plan u zivotu!
Čuješ ti se b sebe očeš reć da je ljudina jer je 10 puta naplatio sve što je radio.
Ovaj članak ako ste dobro pročitali Javno objašnjava kako ukrasti legalno novac od države.
Dobroti ga se drinovčani boje, pa mu hvalospjeve pišu. hahaha
Drinovcani se ne boje nikoga majmunce jedno.
Necu ni da spominjem Grudske crvendase.
Strah i trepet je u grudama taj čovijek, bravo Miro primjer ove dežeLE…………..
dajte jednog onda postenijeg navedite (Kava, grafotisak, franck bilotrade, bili brig, opcina…), Miro je dobro i prosa obicno svi pljuju po svima, izgleda da je on pozitivna licnost
(lumen, tp drinovci, komunalno, Prlić, Idzo….. 🙂
Orbiter je od njih sviju najpošteni najmanje ukrao i primjer kako se bez politike jako teško može uspit
dok je hdz na vlasti bice i mira,,tako vam je to ljudi moji
Kada malo bolje razmislim otkud muda da se dopuste komentari na ovaj članak
A kad je vijest o Mati dolkinu nemore se komentirat, kakve su to provokacije.
Nekoga je strah Mate a nije Mire
Politička vijest , očito da HDZ nema utjecaja na portal ( i bolje )
Iman osjećaj da će Miro naguzit nekoga a znam već i koga 🙂
ljudi su ovce za šišanje što više ovaca više vunee
za aha::
ž
nemere se komentirati ni auto herc pizdra,
šta je uradio ljudima .
kupio auto poduzeće imotski za čije novce,
jadni imoćana i oni se prodali zakunu..
Ovaj članak je prenešen iz Večerneg lista uz to da je portal izmjenio naslov da bude što provokativniji.
Ne vidim ovdje ništa ne zakonito i nitko nikome ne smeta ulaziti u projekte. Koliko vidim iz ovog članka prve solarne elektrane su napravljene u Bosni i to čitateljim ovog portala ne smeta. Naknada za obnovljive izvore energije svugdje postoji a u F BiH je najmanja i čini 0.7 % u cjeni električne energije. Zašto nitko nije postavio pitanje što je sa ostatkom od 99,3 % cjene električne energije. Mislim da bi bilo bolje da ima više ovakvi projekata u Grudskoj općini pa da se na taj način vrati dio novaca koji se uplaćuje u Sarajevo.
Miro je samo iskoristio zakonsku priliku i ušao u dobar posao sa strujom.
Zakon koji ovo regulira je planiran i napisan baš za njega i slične (imaju novac i veze).
Mnogi (nepovlašteni) nisu ni znali za Zakon i ovu mogućnost ili su saznali prekasno (kvote već popunjene).
Dakle, Miro radi sasvim legalno, ali način na koji je došao do ovoga je vrlo upitan i to s moralne strane.
Njegovu struju svi plaćamo nekoliko puta skuplje.
Mislim da mu ovo nije trebalo, jer je na ovaj način stavio (još jednu) mrlju na svoj obraz.
Ali, šta ćeš …. novac i laka zarada su čudna stvar kojoj rijetki odolijevaju.
Miro je čudo
Dobio početnu inekciju, izgubio obraz pa pobahatio.Možda misli daje netko glup nije narod GLUP.Sve štoje napraio država plaća tj. općina. Čovjek ima veze sam sebi otvara natječaj SEBI, sam radi i naravno sam NAPLATI KOLIKO NAPIŠE.Uložiš markicu a naplatiš milijon tako nekako.LAKOJE TAKO BIT POŠTEN
sidite u kaficima pa cete imat
Sve u redu poduzetništvo treba naprijed. Ali opet napraviš sportsku dvoranu koja ja ruglo od građevine koja vlaži treba sanaciju nakon 10 godina i nikom ništa ili dječji vrtić prokišnjava, vlaži. Ako već nešto naplatiš onda daj da to i vrijedi. Ako si napravio loše daj nek se vidi tko je to radio, isto kao i ako je dobro napravljeno.
Šta ćeš?!
“To je nama naša borba dala …”
Miro je imao novac prije devedesete
Posudivao pare za kupnju orizja opcini a
Ona ga kasnije nagradila poslovima sto je u redu.
Em je bio na prvoj crti i ostao bez noge mislim da
bi vam sve dao samo da ima nogu.
Znam sad ce neki da bi i oni dali za sve sto on ima al gospodo
Bog nije trgovina a imali sre priliku a Miro kako je ranjen moga je
biti i mrtav Zato pustite covika na miru imate se vi za koga vezat i bez njega
Bog
Za tu dvoranu kolko para tolko muzike
Čije li su još elektrane i u Stocu i diljem BiH, malo i veće od Tomasove? Zašto imenom samo Miro Tomas, Edhem Bičakčić i Sadik Fatić? Zašto je cijena otkupa Tomasu 736 KM poKW a Bičakčiću 920 KM? itd. itd. i još mnogo indikativnih pitanja koje govore o narudžbi, namjeri i intenciji članka. Crveno – crna Vlada na odlasku i direkcija EP proba oprati gaće i skrenuti pozornost sa velikih očito kriminalnih radnji na zakonite ali kobajagi nemoralne radnje. Eto nisu mogli i smjeli mijenjati ove odluke a mogli su i smjeli stopostotnim ratnim invalidima prepoloviti mirovinu. Kako prozirno i jadno pravdanje. Udrite vi po bezakonju i kriminalu a nemoral pustite fra Bernardu.