Set zakona o akcizama čiji je predlagač Vijeće ministara BiH definitivno će biti povučen iz parlamentarne procedure, odlučili su danas zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH podržavši negativan izvještaj Komisije za financije i budžet na principe seta zakona kojim je predviđeno povećanje akciza u BiH.
Za negativno mišljenje o Izvještaju Komisije glasao je 21 zastupnik, 14 je bilo protiv, a 1 suzdržan te je uz dovoljnu entitetsku većinu konstatovano da je zakon odbijen, prenosi Klix.
Podsjećamo, riječ je o setu zakona kojim je predviđeno povećanje akcize na naftu, naftne derivate i lož-ulje u BiH za 15 feninga po litru, a koji su na sjednici Komisije za financije i budžet “oborili” Salko Sokolović (Nezavisni blok), Nenad Lalić (SDS), Damir Bećirović (DF), Jasmin Emrić (A-SDA) i Aleksandra Pandurević (SDS).
Većina državnih parlamentaraca danas je podržala negativno mišljenje Komisije za financije i budžet Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH čiji su članovi izrazili negodovanje zbog nepostajanja zaštitnih mehanizama za privrednike, neadekvatnih obrazloženja i nepostojanja bilo kakvih analiza.
Inače, parlamentarci još od prošle godine upozoravaju Vijeće ministara BiH da ne može potpisati Pismo namjere MMF-u i u njemu se obavezati da će Parlamentarna skupština BiH u budućem periodu usvojiti zakone. Zastupnici su često isticali da oni nisu mašine za dizanje ruku i da izvršna vlast nije imala nikakav legitimitet da bilo šta obećava u njihovo ime.
Na današnjoj sjednici upućene su žestoke kritike na račun Vijeća ministara BiH koje su parlamentarci optužili da pokušava zavući ruke u džepove građana. Izvršnu vlast kritikovali su i zastupnici iz reda SBB-a koji su nezadovoljni činjenicom da Vijeće ministara BiH nije detaljno objasnilo set zakona o akcizama.
Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Mladen Bosić poručio je danas kako SDS neće podržati povećanje akciza sve i da se vrati plavi dizel, a da je SBB najveći zagovarač povećanja nameta građanima BiH.
Podsjećamo, izvršna vlast nije ponudila alternativne načine kojim bi se mogli financirati infrastrukturni projekti, već je četiri puta zaredom u parlamentarnu proceduru upućivala iste izmjene zakona koji su uvjet za dobijanje druge tranše sredstava Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
“Da bismo mobilizirali sredstva za investicije u ključnu infrastrukturu, Parlamentarna skupština BiH će do kraja rujna 2016. godine odobriti povećanje akcize na gorivo, uključujući autoplin i biogorivo, za 15 feninga po litru, a dodatni prihodi u iznosu od 10 feninga od ovog povećanja će se usmjeriti entitetskim preduzećima Autoceste i Autoputevi, a 5 feninga od ovog povećanja će se usmjeriti entitetskim preduzećima Ceste i Putevi. Istovremeno, povećat ćemo akcize na lož ulje kako bismo premostili cjenovni jaz između različitih kategorija naftnih derivata”, napisali su predstavnici bh. vlasti u Pismu namjere MMF-u.