Planski i strateški razvoj Hercegovine – put ka turističkom pozicioniranju

Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda za europske integracije ŽZH uvodničar je na panel diskusiji “Razvoj turističke destinacije u globalnim uvjetima” na uspješno održanoj konferenciji Apriori Turizam 2019. na kojoj je sudjelovao i svojim bogatim iskustvom te praktičnim znanjima dao veliki doprinos kroz razmjene informacija i novih trendova.

Jurilj je inače vrhunski stručnjak za procese lokalnog i regionalnog gospodarskog razvoja i europske integracije, fondove i programe Europske unije.

Nakon dvogodišnje funkcije ravnatelja Ureda za europske integracije Županije Zapadnohercegovačke, koja su Vaša iskustva, olakšavajuće okolnosti i izazovi s kojima se susrećete?

Vlada ŽZH osnovala je UEI koji je posvećen koordinaciji, upravljanju razvojnih procesa te pozicioniranju Županije u procesima europskih integracija. Zahvaljujući uspostavljenom sustavu koordinacije u procesima europskih integracije u Bosni i Hercegovini županije su konačno prepoznate kao ključni faktor u razvojnom smislu ali i u procesima europskih integracija. Uloga Ureda je već prepoznata, kako kroz pripremu i koordinaciju odgovora na upitnik Europske komisije tako i kroz razvojne inicijative na lokalnoj i županijskoj razini. Ured je već privukao inicijative koje će pomoći razvoju Županije u segmentima poput turizma, investicija i razvojnih projekata.

Koliko je Hercegovina prepoznata kao brand, odnosno koliko smo svi spremni razvijati taj brand? S čime možemo ubrzati razvoj kao etno, gastro i turistička destinacija?

Hercegovina još uvijek nije dovoljno prepoznata i izgrađena kao brend jer nema prepoznatljivosti koje asociraju na Hercegovinu. Međutim, Hercegovina se polako pozicionira na turističkoj mapi. Mi smo krenuli s pitanjem kakvu ulogu Županija može i treba imati u cjelokupnoj turističkoj ponudi Hercegovine. ŽZH je prepoznala turizam kao potencijal te se krenula strateški odnositi prema turizmu kroz izradu Plana razvoja turizma da dopunimo cijelu ponudu i Jadranskog zaleđa i Hercegovine, ali i cijele BiH. Zapadna Hercegovina može biti prepoznatljiva sa svojom specifičnom turističkom ponudom koja se temelji na vodopadu Kravica u Ljubuškom, Peć Mlinima u Grudama, planini Čvrsnici, Kanjonu Borak u Širokom Brijegu, kanjonu Ričina u Posušju i obogatiti cjelokupnu turističku ponudu Hercegovine. Međutim, mi za sada gledamo na turizam kao nadogradnju na postojeće gospodarstvo. Kroz turizam se najbolje može afirmirati prostor i učiniti prepoznatljivim. Također, turizam ima kapacitet mobilizirati mlade ljude, te biti u funkciji očuvanja kulture, tradicije i na najbrži način uvezati poljoprivredu i ruralni razvoj.

Upravo zbog toga smo kroz proces izrade Plana razvoja turizma organizirali niz edukacija otvorenih za javnost da se što veći broj ljudi informira, sazna kako funkcionira turizam koji želimo razvijati bilo kroz obiteljski smještaj, bilo kroz ruralni turizam, ili pak aktivni turizam koji uključuje planinarenje, bicikliranje, pješačenje, kanjoning, ostale outdoor sadržaje te u sve to integrirati i poljoprivrednu proizvodnju.

Na kojim još strategijama se temelji trenutačni rad Županije?

ŽZH ima postojeću strategiju kao podlogu za razvoj, riječ je je Integriranoj strategiji 2014-2020, koja je u završnoj fazi i dala je okvir svim stvarima koje se trenutno pokreću, a UEI je zadužen da prati njenu provedbu. Strategija je rezultirala brojnim projektima u segmentu energetske učinkovitosti koji se u suradnji sa UNDP-em rade po školama, projekti iz područja turizma koji su već uspješno prolazili natječaje. Plan razvoja turizma temelji se na Integriranoj strategiji razvoja na kojoj se specijalizirano radi te postaje niša koja će se nadograditi na postojeće gospodarstvo u Zapadnoj Hercegovini.

Također, krenuo je rad na izradi Strategije ruralnog razvoja u ŽZH, budući da je Zapadna Hercegovina prilično ruralnog karaktera, a Europska unija više od 40% proračuna izdvaja za ruralni razvoj. Riječ je između ostalog o pametnim selima i pametnoj poljoprivredi, novim tehnologijama i digitalizaciji.

Pokreće se i proces izrade strategije obrazovanja, kako bi se uskladilo obrazovanje i potrebe na tržištu rada, gdje ponajviše očekujemo uspostavljanje dijaloga s privatnim sektorom. Nadalje, u planu je izrada Strategije razvoja kulture i kulturne politike, koja je važna jer nas definira i ona je zalog za budućnost, odnosno kako komercijalizirati kulturu na održiv način. U izradi je i Plan upravljanja otpadom, kao bitan segment koji prati sve ostalo.

Cijeli svijet je svijet inovacija. Mi kao mala zajednica, kako malo društvo trebamo hvatati trendove i pokušati ih primijeniti ovdje. Zbog toga su nam važni okrugli stolovi, simpoziji, stručne konferencije, ciljani i stručni seminari koji dovode znanje, iskustvo i novine i ljude s kojima ćemo razmjenjivati znanja i iskustva. Trebamo se otvarati prema takvim događajima, jer što se više otvorimo, moći ćemo apsorbirati više stvari, a kroz zrelost ih prilagoditi svojim potrebama, kazao je Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda za europske integracije Županije Zapadnohercegovačke.