Do početka berbe grožđa ostalo je pedesetak dana, a hercegovački vinari u potpunoj neizvjesnosti očekuju jesen.
Zbog pandemije koronavirusa dramatično je pala prodaja i izvoz vina, kapaciteti vinarija popunjeni su prošlogodišnjim vinom i upitna je isplativost jesenske berbe.
Domaće tržište je narušeno zabranom rada ugostiteljskih objekata u ožujku, travnju i svibnju, uslijed čega je došlo do ozbiljnog pada prodaje, a što se tiče izvoza, prema preliminarnim procjenama Federalnog ministarstva poljoprivrede, on je za 60 posto manji u odnosu na isti period prošle godine.
”Korona je ugrozila sve, a posebno nas vinare. Restorani nisu radili, hoteli nisu radili, bačve su pune i ja u svom vinogradu gledam grožđe, koje je izvrsne kvalitete, i ne znam što s njim”, kaže u razgovoru za Fenu vlasnik vinarije AG Carska vina Međugorje i prijašnji predsjednik Udruge vinara i vinogradara “Hercegovina” Grgo Vasilj.
Vasilj ističe kako se trenutno samo priča o bolesti covid-19 ali, kako kaže, živjeti se mora.
”Nama je prodaja pala nekih 80 posto i to je ogroman problem. Resorna ministarstva morala bi se pozabaviti ovim problemom, jer mora se živjeti. Ne možemo se zatvoriti u kuću i čekati što će se dogoditi. Ako nema proizvodnje i prodaje, nema ni poreza i sve će u državi stati”, upozorava.
Vasilj kaže kako ne treba izmišljati “toplu vodu” već treba primijeniti rješenja koja se uspješno provode u drugim zemljama. Tako susjedna Hrvatska stimulira otkup viškova vina koje se zatim koristi za izradu dezinficijenasa za kojima trenutno vlada velika potražnja.
”Tako se na jednostavan način oslobađaju kapaciteti vinarija, može se onda ići u novu berbu i novo vino se može pohraniti u bačve”, dodao je Vasilj.
Bez pomoći države upitna isplativost proizvodnje
Upravnik vinarije i destilerije mostarskog Hepoka Haris Hajdarević kaže kako je situacija dramatična i trenutno na tržištu vlada potpuna neizvjesnost.
”Ogromne su količine vina ostale u podrumima, a berba nam se bliži. U prvih par mjeseci 2020. godine naš izvoz je pao za više od pedeset posto. Ogroman je strah i nitko se ne usudi davati velike količine novca za kupovinu vina, jer vino je luksuz i nije primarna ljudska potreba”, kaže Hajdarević.
Po njegovim riječima, nitko od 90 stalno zaposlenih u Hepoku nije dobio otkaz, ali bez pomoći države mnoge vinarije neće uspjeti preživjeti ovu godinu.
”Sve zemlje koje imaju bogatu vinogradarsku tradiciju imaju ogromnu pomoć države, a u ovo vrijeme krize ta će pomoć biti još izdašnije. Oni će vjerojatno izaći na tržište s ogromnim količinama viškova vina po jako niskim cijenama kojima mi ni na koji način nećemo moći konkurirati ako se i naša država ne uključi”, upozorava Hajdarević.
Dodaje kako Hepok ima dovoljno kapaciteta da ide u novu berbu no upitna je isplativost daljnje proizvodnje.
”Vinograd mi moramo brati, vinograd ne može čekati. Mi svake godine moramo ulagati u mehanizaciju, zaštitu vinove loze i sve ostalo, a šta će s prodajom biti to u ovom trenutku nitko ne zna”, zaključio je Hajdarević.
Dvije nove inicijative za potporu vinarima
Kada je u pitanju državna pomoć iz Federalnog ministarstva poljoprivrede kažu kako se sve grane poljoprivredno-prehrambene proizvodnje, pa tako i vinska industrija, suočavaju s istim ili sličnim problemima.
Podsjećaju da je Vlada FBiH usvojila Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH 2020. do 2021. godine, kojim se predviđaju razne subvencije za oporavak gospodarstva, odnosno predviđeno je da se iz federalnog proračuna županijama putem transfera doznačuju sredstva u svrhu stabilizacije gospodarstva. Programom su obuhvaćene poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija.
Što se tiče potpore s razine županije iz Ministarstva poljoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) navode kako je rebalansom županijskog proračuna iznos za poljoprivredne poticaje, gdje spada i vinogradarstvo, povećan na ukupno dva milijuna maraka.
Glasnogovornik Vlade HNŽ-a Pero Pavlović podsjetio je da već postoji kontinuirana potpora uzgoju grožđa i podizanju novih nasada vinove loze u HNŽ-u, a pored toga Ministarstvo poljoprivrede je prema Vladi HNŽ-a uputilo i dvije inicijative koje se izravno odnose na pomoć vinarima i vinogradarima u vrijeme korona-krize.
”Prva inicijativa predviđa županijske potpore za otkup voća i povrća iz domaće proizvodnje, a druga se odnosi na potporu za izgradnju i proširenje postojećih građevinskih objekata u vinarstvu, kao i za nabavku neophodnih sredstava za skladištenje. Ove inicijative što prije ćemo razmatrati na Vladi, a o točnim iznosima koje će Vlada moći izdvojiti u ovom trenutku ne mogu govorit”, kazao je Pavlović.
7 komentara
Vina su vam bljuvotina a cijene lopovske . Tanja ćete govna srati Pohlepnici hercegovački
Pa nek sad prave vino od gruzda a ne od vode i secera
Neka ga podjele ljudima ako imaju tolko viska
Ljudi skontala da je vino u nas Teska kemija
Brzo će makedonsko
Jebla vas više pomoć države za svaku budalaštinu. Sad bi porezni obveznici (sirotinja) trebala platiti vaše vino. Ma nemojte.
Gospodfo, Vi ste na tržištu, to ste željeli i to ste dobili. Sad poslujte na tržištu, budite konkurentni i nađite kupce. Sad bi trebalo da otkinemo od zdravstva, školstva, socijalne skrbi i da debeloj guski mastimo vrat. Izvolite gospodo, Vaša poduzeća, Vaše vino, Vaš prihod i debeo kapital. Šta mi imamo od toga već mizerne plaće vaših zaposlenika koje otjeraše naše mlade u bijeli svjet u potrazi za boljim životom. Ako ne ide, postoji stečaj, ključ u bravu kao svugdje u svijetu. Svi bi bili poduzetnici, ali da im država sanira promašaje i gubitke. Ma nemoj!!!
Prvi komentar je u pravu.
Po svadbenim salonima je uglavnom ono što operete bačve, a ako uzmemo normalno vino od našim proizvođača ono je u maloprodaji butelja desetak maraka. Malo puno za naše ljude, a stranci ga neće. Ta činjenica mnogo govori zar ne. Kvaliteta i cijena nisu ni približno u skladu.