U travnju i svibnju na području Hercegovine ili ako hoćete preciznije od Rame do Neuma i od Mostara do Kupresa najmanje 4000 obitelji napravit će obiteljsku feštu u znaku vjerskih događanja kao što su Prva pričest i krizma. Znamo li da niti jedna takva fešta neće proći bez barem jednog ali često i dva pečena janjca dolazimo do podatka da je Hercegovini potrebno samo za tu priliku oko 6000 janjaca. Dodamo li k tomu da su janjci u prosjeku teški 14 kilograma, lako je izračunati da se potroši oko 84 000 kilograma janjetine. U Širokom Brijegu cijena po kilogramu (za cijelo janje) od prilike se kretala oko 12,5 KM, što će reći da je za 84 tone janjetine plaćeno oko 1 050 000 KM.
Uzmemo li podatak da se na istom tom području godišnje proslavi oko 800 do 1000 svadbenih pirova za koje u prosjeku treba najmanje desetak janjaca to će reći da Hercegovina ima potrebu za još najmanje 8000 komada pomnoženo sa 15 kila daje rezultat od 120 tona mesa za koju će netko platiti 1 560 000 KM.
Sve ovo pokazuje da Hercegovina kroz godinu dana treba više od 200 000 kilograma janjetine koju netko plati više od 2 500 000 maraka. Ima li tu biznisa? Svakako, ali još uvijek samo za mesare koji nabavljaju janjetinu iz uvoza i masno zarađuju. Domaće proizvodnje kao da i nema jer teško je povjerovati da je u svemu ovom više od deset posto domaćih janjaca koji su uzgojeni na hercegovačkom kamenjaru. Postavlja se pitanje zbog čega u Hercegovini još uvijek nema značajnog broja farmi kad je vidljivo da postoji također značajan interes za janjetinom koja ‘zna okrenuti’ i po nekoliko milijuna KM godišnje. Tržišta i novca ima ali farmi nema!
abcportal.info
7 komentara
Triba radit na farmi zato nema farmi jeli lakše otvarat fiktivne firme i prat porez
Nema farmi jer se ljudi masovno okrecu vegetarijanstvu
Mnogo je tu faktora koji utječu na to (zašto da i zašto ne).
Za jednu farmu ovaca potreban je ogroman prostor.
Tko ima takav prostor u Hercegovini, kad je cijela isparcelizirana u same zemljišne ZAKRPE.
Ovca ne poznaje mrginje i to je problem. Ode u tuđe i eto ti svađe.
Uz to ovce teško izdrže ljeto u nizinama i uvjek su se slale u planinske predjele zbog ishrane što
podiže drastično troškove.
Postoji mogućnost za mala stada – do stotinjak ovaca maksimalno, ali za toliki posao treba dosta čeljadi u obitelji, a takvih obitelji po selima više nema ili su vrlo rijetke.
To je osnovni razlog: Velika stada i industrijski janjci opet nisu domaći, kao i ŠIŠOVIĆA krmad, a za domaća stada po našim selima više nema većih obitelji koji bi se time bavili.
Ako ovaj novinar prošeta kroz Hercegovačka sela bit će mu sve jasno. Većina sela ima prosječnu starosnu dob preko 50 godina, a većina domaćinstava su baba i dida koji jedva hodaju a ne da ganjaju ovce po ovim Hercegovačkim gudurama.
Prošla stara vremena…
valja i kapulica mlada s janjetinom i kozletinom
Da su takvi za raditi ko za klopanje janjetine di bi bio kraj.
Tu se samo misli I zivi za hranu I gleda ko ima visi stomak taj je bolji.
Pamet se miri u kilazi trbuha a ne mozga.
Jucer vam je bilo na tv koliko para dolazi iz dijaspore od gastarbajtera.
Priko banaka za koje se zna priko 3mlijr.maraka I jos toliko netransparentno.
To vam je oko 35% cjeloga gpd pa se lako hvaliti sa janjetinom I stomakom.
Da vam nije dijaspore bilo bi veliko krepavanje.
Mora čovik štogod izist.
lma čovjek mlad u sovićima drži preko 200,ovaca jerko biško