Iako zvuči nevjerojatno, određen broj umirovljenika u Federaciji BiH prima mirovine veće nego što im je bio mjesečni iznos plaća, piše Večernji list BiH. Riječ je o umirovljenicima koji mirovine primaju iz Zavoda MIO Federacije BiH. Mjesečne mirovine spomenute skupine umirovljenika tako iznose od 1000 do 2000 konvertibilnih maraka.
Državni sektor
Kako navode iz Federalnog zavoda MIO, riječ je uglavnom o umirovljenicima koji su bili zaposlenici u državnom sektoru i javnim poduzećima, koji su posljednjih godina imali relativno visoke plaće i čime ostvaruju izrazito visoku osnovicu koja daljnjim množenjem s isplatnim koeficijentom rezultira iznosima mirovine blizu visine posljednjih plaća, a često i većim nego što je bio iznos neto plaće. Prema riječima direktora Zavoda MIO Federacije BiH Zijada Krnjića, primanje veće mirovine nego što su imali plaće određenoj skupini umirovljenika omogućile su deformacije u postojećem zakonu.
ž”U mirovinsku osnovicu im je ušao veliki broj plaća posljednjih godina koje su nominalno rasle, pa se onda ta utvrđena mirovinska osnovica pomnožila opet s isplatnim koeficijentom koji je rastao zbog rasta nominalnih plaća, tako da su mirovine posljednjih godina po dvije osnove obračunavane u većem iznosu”, kazao je Krnjić. Dodaje kako postoji još veći broj ljudi kojima se mirovina jako približila plaći zato što je dvostruko veća i to je stvar koju usvajanjem novoga zakona koji je u pripremi treba popraviti.
“To je jedna od glavnih devijacija postojećeg Zakona o MIO zbog kojih se on i mijenja”, izjavio je nedavno za medije Krnjić. Inače, glavna promjena Zakona o MIO, koji je posljednjih dana podigao veliku buru među onima koji ispunjavaju uvjete za prijevremenu mirovinu, bi trebala biti pravednost. Novim Zakonom o MIO bi se mirovine trebale izračunavati po tzv. bodovnom sustavu.
Ispravljanje nepravde
Prema Krnjićevim riječima, osobi koja ide u mirovinu ona će biti utvrđena tako što će za svaku godinu staža plaća biti uspoređivana s prosječnom plaćom u FBiH za tu godinu. “Na osnovi toga će se doći do zbroja bodova, a na kraju, u skladu s raspoloživim sredstvima, će biti utvrđena vrijednost boda”, kazao je direktor Zavoda MIO FBiH. Naglašava kako će se time postići ono što je prisutno u svakom sređenom mirovinskom sustavu i bit će svejedno kada je netko otišao u mirovinu, a bitno koliku je imao plaću, odnosno koliko je plaćao doprinosa za MIO.
“Suština je da će biti postignuta potpuna pravednost bez obzira na to kada je netko otišao u mirovinu. Sada vlada nepravda jer posljednjih nekoliko godina su nerazmjerno visoke mirovine za one koji su imali relativno visoke plaće, a to su uglavnom radnici javne uprave i javnih kompanija. Oni su sada privilegirani. Mislim da bi se od donošenja novog zakona bodovni sustav odmah trebao primjenjivati “, objašnjava Krnjić.
Iz Federalnog zavoda MIO su također naveli kako bi novi Zakon o MIO, prema trenutačno dostupnim informacijama, trebao stimulirati kasniji odlazak u mirovinu, postrožiti uvjete za ranija umirovljenja, te utjecati na smanjenje izrazito visokog postotka invalidskih mirovina.
vecernji.ba
1 komentar
Možda bi to bio pravi način, a zašto ne biste stimulirali ljude da ne odlaze u prijevremenu mirovinu, tako da svakom umirovljeniku koji ode u starosnu mirovinu, ili radi duže od predviđenih 67 godina povećate mirovinu za 25 do 30 %.
Tada bi se malo ljudi odlučilo za prijevremenu mirovinu. Bodovno stanje uvesti, naravno. Jer nije isto koliko je tko uplaćivao u solidarni fond, ali treba jedne nagraditi, a druge kazniti. To bi moglo biti riješenje.
Benificirani radni staž za određene skupine je vrlo upitan. OK može, ali izračun mirovine po bodovima. Toliko uplata, toliko novca, toliko godina i toliko bodova. tako da se ne bi desilo da čovjek koji radi 50 godina ima nižu mirovinu nego onaj koji je radio benificirano 25 godina. To je danas slučaj. jer ako se nekom godina rada računa kao godina i pol ili dvije ne znači da je taj i izvršio uplatu doprinosa za to dodatno vrijeme.
Obračun mirovina je nakaradan, to svi znaju i šute dok se bude mogao osiguravati novac za mirovine. Kad to ne bude moguće onda će biti panika.