Stabilizacija poslovanja, smanjivanje troškova, razvoj novih usluga… To su poslovi kojima je okupirana Uprava Hrvatskog telekoma iz Mostara koja pokušava ispraviti sve grijehe ranijih čelnika ove kompanije, koja je zbog višegodišnjeg zanemarivanja, lošeg poslovanja i neulaganja u razvoj, dovedena u poziciju da joj je ozbiljno narušeno funkcioniranje. Dio toga je istaknut i u revizijskome izvješću za prošlu godinu, ali i podacima o poslovanju u prvih šest mjeseci. Predsjednik Uprave HT-a Mostar u intervjuu za Večernji list BiH, najavljuje daljnje mjere za konsolidiranje poslovanja poduzeća, ali i iskorake u sve snažnijoj utrci s konkurencijom.
U proteklim tjednima mediji su izvijestili o rezultatima poslovanja za prvih 6 mjeseci 2016. godine, gdje je zabilježen određen negativan rezultat. Kakav je vaš pogled na ključna kretanja koja definiraju poslovanje HT ERONETA i sektora u cjelini, kao i rezultate u dosadašnjem dijelu godine?
Na početku bih naglasio kako su, prema prvim preliminarnim rezultatima za prvih osam mjeseci 2016. godine, vidljivi znakovi stabilizacije i unapređenja poslovanja, te se prema recentno sačinjenim izvješćima neto dobit kreće na razinama od 2 milijuna KM. Dakle, iako su mjesečni i kvartalni rezultati poslovanja podložni cikličnim kretanjima, mogu ustvrditi da se usprkos brojnim vanjskim ograničenjima i izazovima s kojima se suočava telekomunikacijski sektor, uz naslijeđeno stanje tvrtke iz prethodnih perioda, vide znakovi poboljšanja s pripadajućim prihodima HT ERONETA koji premašuju planirane vrijednosti. S druge strane, razborito i odmjereno upravljanje troškovima rezultiralo je njihovom ukupnom vrijednošću ispod planiranog iznosa.
Što to, točno, znači?
Stoga, uzimajući u obzir navedeno, apostrofirao bih kako sam u cjelini gledajući zadovoljan zaustavljanjem negativnih trendova, a posebno je vrijedan doseg da naši korisnici prepoznaju promjene i kvalitativne pomake ponuđenih proizvoda i usluga, što se nepobitno ogleda u širenju ukupnog broja korisnika. Na kraju krajeva, smisao našeg poslovnog djelovanja je ponuda proizvoda i usluga najviše razine kvalitete uz prikladnu cijenu. Korisnici evidentno cijene takav pristup, pa je u tom svijetlu najbolji pokazatelj da njihov ukupan broj pokazuje rastuću tendenciju. Dakle, pro-aktivnim pristupom i zajedničkim angažmanom zaposlenika, temeljenog na visokoj razini znanja i iskustva, ostvarujemo napredak i pronalazimo načine kojima nastojimo neutralizirati intenzitet utjecaja iz makro i mikro okoline poduzeća, te tako stabilizirati poslovanje što nam je temeljni cilj.
Koliko na poslovanje utječu besplatni servisi?
U kontekstu djelovanja činitelja na poslovanja telekomunikacijskog sektora treba istaknuti kako primjena alternativnih načina komuniciranja, te također relativno izražena supstitucija jednog oblika komunikacije drugima ograničavajuće djeluju na prihodovne potencijale sektora. Posljedice takvih tržišnih odnosa reflektiraju se na poslovne rezultate sektora, pa ako pogledamo sintetizirane regulatorne izvještaje sektora (promatranog kroz 3 dominantna operatera) vidimo kako prihodi kontinuirano padaju iz godine u godinu, što se nakon 2015. godini, nastavlja i u prvom dijelu ove godine. Tako su prihodi u prošloj godini ukupno smanjeni za nešto više od 4%, a u ovoj godini smanjenje bilježi blizu 5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uz to, uvažavajući morfologiju tržišta i konkurentske odnose, vidljiv je stalan pritisak prema smanjenju cijena proizvoda i usluga, što samo po sebi uzrokuje pad prosječnog prihoda po korisniku.
Na koji se način u strateškom smislu nastojite oduprijeti izazovima tržišta i stvaranju održivih pretpostavki u cilju učinkovitijeg poslovanja?
Nakon određenog zastoja u prethodnim godinama, posebno treba istaknuti kako smo pokrenuli preko 15 strateških projekata u ovoj godini, s intencijom njihove potpune implementacije u najskorijoj budućnosti. Kada promatramo prema cjelinama, jedan broj strateških projekata okrenut je prema jačanju unutarnje efikasnosti tvrtke, a drugi, pak, na daljnju izgradnju suvremenih tehničko-tehnoloških pretpostavki za zadovoljenje potreba korisnika. Razumljivo, imajući u vidu da su korisnici u centru naše pozornosti, najznačajniji broj strateških projekata okrenut je izravno prema korisnicima i daljnjem razvoju proizvoda i usluga temeljenih na zahtjevima korisnika. Dakako, implementacija projekata iz različitih segmenata je zasigurno doprinos održivosti poslovanja, a istodobno predstavlja pokazatelj kako ćemo na kvalitetan način odgovoriti tržišnim potrebama i uz to pro-aktivnim pristupom zadovoljiti njihove sve zahtjevnije komunikacijske potrebe. Svakako, projekti fokusirani prema našim korisnicima i kvalitetu usluga, tehničko-tehnološkom unapređenju, te jačanju unutarnje efikasnosti trebaju polučiti rezultate u daljnjem poboljšanju trendova u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Iako su svi strateški projekti iznimno i, rekao bih, podjednako vrijedni naveo bih kako će u najskorije bit implementiran projekt Mostar – digitalni grad, čime dajemo dodatnu vrijednost i doprinos sveprisutnim trendovima digitalizacije u našoj sredini. Respektirajući činjenicu da stalne promjene i tehnološki napredak iniciraju kontinuiran proces tehničko-tehnološkog razvoja, siguran sam da ćemo radom našeg vrhunskog tima iskusnih stručnjaka i najvišom razinom znanja odgovoriti izazovima napretka. Također, pri tome ne zaboravljajući da je naš temeljni fokus zadovoljenje potreba naših korisnika za novim i sve sofisticiranijim proizvodima i uslugama.
Često se čuju razmišljanja iz dominantnih telekom tvrtki o nelojalnoj konkurenciji alternativnih operatora. Kakvo je Vaše mišljenje o toj problematici, kao i reguliranosti alternativnih oblika komuniciranja (Viber, Skype, WhatsApp…)?
Kao tvrtka s društvenom odgovornošću, koja kroz telekomunikacijsku djelatnost utječe na razinu razvoja ekonomije znatno više od samog udjela u BDP-u, podržavamo zdravu konkurenciju i tržišnu utakmicu na telekomunikacijskom tržištu Bosne i Hercegovine. Naravno, u tom smislu smatramo da je ispravna tendencija u kome raste efikasnost i kvaliteta proizvoda i usluga, a cijene postaju prihvatljivije korisnicima uz primjenu elemenata ekonomije obujma i raznolikosti. Stoga je stvaranje preduvjeta razvoja zdrave konkurencije i prevencija nelojalne konkurencije od velike važnosti za gospodarski rast i razvoj, te u konačnici za kvalitetu života zajednice u cjelini, prije svega, u komunikacijskom smislu. Što se tiče alternativnih oblika komuniciranja, svjedoci smo da se Europska komisija snažno angažirala u njihovom reguliranju. Naime, intenzivnija primjena, u stručnom žargonu, označene OTT tehnologije s primjerima tzv. alternativnih oblika komunikacija (Skype, Viber, WhatsApp i slično) konkurira tradicionalnim telekom uslugama, ali praktički koristeći infrastrukturu telekom tvrtki. Dakako, ovo nije neopaženo prošlo u Europskoj uniji, pa se u najskorije vrijeme očekuje regulacija ovakvog oblika komuniciranja, a imajući u vidu da se sve više intenzivira proces pristupa Europskoj uniji, svakako, u budućnosti postoji potreba da se razmotre adekvatna regulatorna rješenja, koja će u tom pogledu slijediti pozitivnu praksu na razini Europske unije. Kada govorimo o alternativnim operaterima, pojedini su po broju korisnika telekomunikacijskih usluga značajno premašili dominantne, a još uvijek uživaju povlastice kao alternativni, te imaju povoljnije regulatorne obaveze i samim tim povoljnije uvjete za poslovanje. Svjesni smo da je takav odnos trebao osnažiti tržišnu konkurenciju, ali i da svi pokazatelji govore da se omjer snaga promijenio i da je došlo vrijeme da se pojedini alternativni operatori proglase dominantnim čime bi zadovoljili elementi ravnopravne tržišne utakmice u okviru telekom sektora.
Ured za reviziju institucija u F BiH dao je negativno mišljenje o financijskom izvještaju JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar za 2015. godinu, posebno istaknuvši nepravilnosti u knjiženju obračunatih subvencija korisnicima i isplata plaća članovima Uprave. Kako komentirate to izvješće?
Drago mi je da ste to pitali. Ovom prigodom, bez ulaženja u detalje koje drže spornima, želimo pohvaliti rad Federalnog ureda za reviziju institucija jer je to znak da se, napokon, nešto pomjerilo u pozitivnom smislu i da se počelo transparentno raditi što će, vjerujemo, u našem slučaju, dati konkretne rezultate – stabilizaciju tvrtke i poboljšanje poslovanja. Posljednjih 15-tak godina bilo je puno prijava, puno nepravilnosti vezano za poslovanje JP HT d.d. Mostar, puno netransparentnosti, što se guralo pod tepih i završavalo u ladicama. Vjerujemo da je sada tomu došao kraj i da ćemo, napokon, moći početi normalno poslovati. Posljedica svih tih negativnosti koje su se posljednjih godina prelamale preko ovoga poduzeća jest i afera Gibraltar, čiji se rasplet očekuje ovih dana. Ta je afera uvelike unazadila tvrtku, a posljedice danas itekako osjećamo. Dakle, golemi teret koji je ostavila prošla Uprava odrazio se i na naše poslovanje, no, ponavljam, vjerujem da smo na najboljem putu da otklonimo sve ono što nas je opterećivalo.
Što je sljedeći cilj Uprave poduzeća?
Naš je cilj – stabilizacija poduzeća i njegov povratak na pravi smjer. Sve pogreške koje su se dogodile u prošlosti, sve nepravilnosti, ono što ja mogu potvrditi jest – ova Uprava odlučila je konačno riješiti, što bi, u konačnici, osnažilo naše poslovanje i vratilo JP HT d.d. Mostar pozitivan imidž koji je posljednjih godina ozbiljno narušen, a ovo poduzeće to ne zaslužuje. Ne želimo ponavljati pogreške iz prošlosti, želimo poslovati javno i transparentno. Radi svega gore navedenog, angažirali smo i vrhunsku neovisnu revizorsku kuću – KMPG B-H d.o.o. Sarajevo.
Ponavljam, ova Uprava poduzet će sve aktivnosti u skladu s preporukama Federalnog ureda za reviziju, čiji rad svesrdno podržavamo i pozdravljamo sva njihova pozitivna nastojanja, a sve radi nadilaženja i uklanjanja nepravilnosti navedenih u revizorskom izvješću. Znamo da nas čeka još dosta posla, svjesni smo toga itekako, no od svega toga ne bježimo jer, u konačnici, želimo stabilizirati našu tvrtku i vratiti je na mjesto koje joj pripada.
1 komentar
Hdz i Vilim podjele otpremnine da rasterete firmu onda prime duplo više ljudi u radni odnos i onda gle čuda – posluju s minusom. Jedna telekomunikacijska firma koja drži monopol nad trećinom države posluje s minusom. Za to treba bit umjetnik. Manager