U borbi protiv koronavirusa prvi u liniji obrane su domovi zdravlja. To je prva adresa na koju će većina pacijenata otići i dobiti primarnu zdravstvenu zaštitu. Jedan od njih je i Dom zdravlja Grude, gdje su pomoć dosada, prema procjeni liječnika, zatražile oko četiri tisuće ljudi oboljelih od Covid-19.
Upravo iskustvo liječenja čak i težih COVID-19 pacijenata na razini primarne zdravstvene zaštite, u kojem iznose detaljno pristup ovim pacijentima, tema je rada liječnika Doma zdravlja Grude koja je objavljena u prestižnom stručnom međunarodnom časopisu ”Frontiers in Pharmacology”.
Radi se o uglednom časopisu iz područja farmakologije koji je CC indeksiran te samim time se indeksira i u najpopularnijim medicinskim bazama radova kao što je PubMed/MEDLINE. Osim toga, pripada u kategoriju Q1 (najbolja četvrtina časopisa iz ovog znanstvenog područja) i nosi impact factor (IF), odnosno faktor odjeka od čak 5.8.
O tome kako je došlo do pisanja rada, koliki je njegov značaj i tko je sve sudjelovao u njemu, razgovarali smo s dr. Damirom Vukojom, odgovornim autorom rada i liječnikom u Domu zdravlja Grude.
“Među mnoštvom studija koje se odnose na COVID-19 zapravo je jako malo onih koje se rade na razini primarne zdravstvene zaštite, odnosno na razini domova zdravlja, gdje se praktično gotovo svi oboljeli prvo javljaju i gdje se velika većina pacijenta liječi barem do neke mjere. Upravo iz tog razloga, nema dovoljno na iskustvu utemeljenih protokola liječenja za primarnu zdravstvenu zaštitu koja čini temelj i nosi vjerojatno i najveći teret COVID-19 pandemije. Nažalost, mnogi generalno oduzimaju značenje primarnoj zdravstvenoj zaštiti, no mnogi nisu ni svjesni koliko zdravstvenih potreba stanovništva se rješava i može rješavati na toj razini”, govori dr. Vukoja.
Kako kaže, upravo iz tog razloga, u Domu zdravlja Grude su nekako od samih početaka pandemije znali da moraju uzeti što više stvari u svoje ruke i biti spremni pružiti maksimum pacijentima.
‘Znali smo da će doći do zagušenja zdravstvenog sustava i znali smo da moramo dati sve od sebe da rasteretimo najviše razine zdravstvene zaštite, u našem slučaju to je Sveučilišna klinička bolnica Mostar.
‘Znali smo i da se bolnički tretman u našim uvjetima (zbog nedostupnosti mnogih skupih opcija liječenja), u odnosu na ono što mi možemo pružiti u Domu zdravlja, ne razlikuje ni u čemu drugom nego u kontinuiranoj potpori kisikom, koju mi naravno kao primarna zdravstvena ustanova nismo mogli pružati. Samim time zaključili smo da pacijent može biti u našoj skrbi sve dok se njegovo stanje ne pogorša toliko da zahtjeva kontinuiranu potporu kisikom. Naravno, u onim slučajevima kada bi nam se pacijent prvi put javio s teškom kliničkom slikom ili kada postoji komplikacija bez zadrške upućujemo na bolničko liječenje. Da bi smo sve to mogli činiti kako treba, kontinuirano smo pratili nova saznanja i smjernice u pristupu ovim pacijentima.
Kako je vrijeme prolazilo primijetili smo prema brojkama i ishodima takvog liječenja da nam čini da smo u svom pristupu uspješni te se pojavila ideja za pisanje rada kako bi smo ta naša pozitivna iskustvima podijelili sa znanstvenom i zdravstvenom javnosti’, priča dr. Vukoja za Pogled.ba.
S obzirom da nisu naišli na slične radove, započeli su pisanje i podnijeli prvu verziju rada uglednom časopisu Frontiers in Pharmacology.
Uz Damira Vukoju, kao koautori se pojavljuju ravnateljica Doma zdravlja Grude, dr. Zdravka Erkapić, zatim Andrea Jurić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo ŽZH, dr. Tomislav Pejić, ministar zdravstva ŽZH, te liječnici Željko Zovko, Josipa Juričić, Jelena Pejić i Matea Ćorluka.
‘Kolege koji su potpisani kao koautori su oni koji su idejno, konceptualno, intelektualno ili na koji drugi način željeli sudjelovati i pomoći u izradi rada. Kolege koje se nisu željele upuštati u koautoriranje u radu su poimenice nabrojani u odjeljku Aknowledgments (Zahvale) rada, budući da su upravo svojim radom pridonijeli rezultatima kakve smo postigli. Zanimljivo je da nitko od potpisanih autora nema akademsku afilijaciju, što objavu ovog rada u časopisu takvog ranga kakav je Frontiers in Pharmacology čini još impozantnijim. Kolege koji imaju afilijaciju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar su oni koji rade kao vanjski suradnici u Domu zdravlja Grude te su također bili izravno involvirani u cijelu priču s COVID-19 pacijentima, i naravno svojim radom to još uvijek jesu’ .
Rad je bez problema prošao stručnu recenziju čak šest eminentnih svjetskih stručnjaka i prihvaćen za publikaciju.
‘Čini nam se prema prvim dojmovima da će imati dobar odjek i citiranost. Budući da u dosadašnjoj literaturi nismo naišli na slične radove, vjerujemo da naš rad može doprinijeti boljem pristupu u radu s COVID-19 pacijentima kolega iz primarne zdravstvene zaštite i time i boljim ishodima liječenja ovih pacijenata. ‘
U radu liječnici iznose detaljno svoj pristup pacijentima čak i kada razvijaju tešku kliničku sliku oboljenja.
‘Svaki slučaj našeg uspješnog liječenja svih težih pacijenata me se dojmi, jer svi ti ljudi nakon preboljenja smatraju kao da su dobili novu priliku za život, kao da smo ih „spasili“’, govori nam ovaj mladi liječnik.
A koliko je pacijenata liječeno u DZ Grude, nitko sa sigurnošću ne može reći.
‘Pored službene brojke koja se temelji na broju pozitivnih PCR testova, mnoge pacijente smo vodili i liječili i bez potvrde testom jer su imali zadovoljene epidemiološke i kliničke kriterije. Osim toge, mnogi pacijenti koji nisu u našem sustavu zdravstvenog osiguranja su se također liječili u našem Domu zdravlja. No, naše su pretpostavke da se sigurno radi o barem 4 tisuće pacijenata’, kaže nam dr. Vukoja.
Objasnio nam je i kako su se liječnici Doma zdravlja Grude borili s pandemijom od samih početaka.
‘Iako smo u trećem valu primjetili brža pogoršanja kliničkog stanja pacijenata te veći broj slanja u bolnicu, te nažalost i veći broj smrtnih ishoda čak i kod mlađih godišta, ipak smo zadovoljni cjelokupnim rezultatima koje smo postigli’.
U trećem valu su se, upravo zbog malo drugačije brzine razvoja kliničke slike, prilagodili i sa izborima terapije, pa su tu pristupi bili malo i drugačiji.
‘Konkretno, dok smo u drugom valu za liječenje težih pacijenta uglavnom koristili kortikosteroid deksametazon (jer su za njega u to vrijeme postojali najjači dokazi povoljnog djelovanja), u drugom smo se valu zbog bržih pogoršanja pacijenata više okrenuli metilprednizolonu koji ima brže i kraće djelovanje. I u ovom slučaju smo primijetili da dobro činimo. Tako da kao i u svemu drugom u medicini, svakoj novonastaloj situaciji se treba prilagođavati koristeći dotadašnja znanja i služeći se medicinskom logikom. Takve stvari u Domu zdravlja Grude uvijek činimo kolektivno. Svatko dijeli s drugima neko novo saznanje, iskustvo i razmišljanje te se tako svi zajedno izgrađujemo i poboljšavamo skrb nad pacijentima. Mislim da je to pristup koji bi trebale usvojiti i druge primarne zdravstvene ustanove. A nadasve smatram važnom dostupnost usluga pacijentima, u smislu da se mogu javljati za savjet ili pregled u zdravstvenu ustanovu bilo kada, kao i naravno dostupnost pretraga i terapijskih postupaka.’, govori.
Budući da svi najavljuju novi val, što preporučujete građanima, kako se zaštititi?
Da, čini se da nam novi val uveliko dolazi na vrata. Naravno, oni koji su preboljeli COVID-19 ili su cijepljeni ne trebaju toliko strepiti od novog vala, ali ipak moraju poštovati odredbe koje bude donosio krizni stožer. Oni koji nisu ni preboljeli ni cijepljeni bi se svakako trebali cijepiti nakon konzulatacije s nadležnim liječnikom (po potrebi). Ipak, uza sve ovo, zbog odgovornosti koju svi imamo prema ovoj situaciji te zbog izostanka 100%-tne zaštite od infekcije ili prijenosa virusa čak i kod onih koji su preboljeli ili cijepljeni, osnovne mjere zaštite kao što su pravilno nošenje maski i higijena ruku (u situacijama gdje je povećana mogućnost prijenosa virusa), bi svi trebali prakticirati, zaključio je liječnik.
Rad možete pogledati OVDJE
Pogled.ba