Strah se širi u konditorskoj industriji. Osim činjenice da će cijene slatkih proizvoda rasti, moguća je i nestašica. Okidač za ovo su mali smeđi grahorasti plodovi. Prinosi padaju posljednjih godina, a cijene jure gore. Briga svjetskih proizvođača čokolade raste da će njihova glavna sirovina u budućnosti postati rjeđa. Strah od nestašice i rasta cijena prisutan je i u BiH i regiji.
Žetva sve manja
U Obali Bjelokosti i Gani se uzgaja 70 posto kakaa, a za ostatak brinu Azija, Srednja i Južna Amerika. To su uglavnom mala gazdinstva koja su u potrazi za svojim zrnom života, posebno u Africi. Žetva je nedavno pala. Plodnost tla se smanjuje, stabla kakaa su često zastarjela, nazadne poljoprivredne prakse ostavljaju malo prostora za povećanje produktivnosti. Ganski poljoprivrednici su stari 57 godina u prosjeku, a nasljednika nedostaje. Zbog pada prinosa, nedostaje novca za potrebne investicije. Dječji rad je široko rasprostranjen. Od rasta cijena korist uglavnom imaju špekulanti. U Obali Bjelokosti gotovo polovina malih poljoprivrednika živi s manje od 250 eura godišnje, ispod granice siromaštva u zemlji. U isto vrijeme, međutim, globalna glad za kakaom se povećava. U Indiji, Kini, Brazilu, srednja klasa koja se pojavljuje traži čokoladu. Industrija je stoga obvezna investirati u uzgoj plodova i ruralne strukture. Tvrtke kao što su Mars i Ferrero – uz Nestlé i Mondelez najveći dobavljači – prihvaćaju pravila poštene trgovine. Ferrero je pristao na otkup 20.000 tona kakaa po fer trgovini za dvije ili tri godine.
Upitna održivost
Do 2020. gotovo svi divovi slatke industrije žele podržati održivu poljoprivredu, iako samo iz samozaštite – da njihovi izvori opskrbe u Africi ne presušuju dalje. Kao dio novog kakao programa tvrtke moraju nositi fer logotip gdje je na pakiranju vidljiva fer vrijednost uzgoja. Za potrošače ovo je transparentno – za poljoprivrednike u Africi, Aziji i Južnoj Americi od presudne važnosti da dobiju nove kanale distribucije, prenosi Standard.
VL