Raste broj oboljelih od hripavca u BiH, nadležni pozivaju na cijepljenje

Simptomi velikog kašlja u prvoj fazi bolesti mogu zavarati jer su slični simptomima drugih respiratornih infekcija.

Epidemija velikog kašlja u Hrvatskoj se širi, a broj oboljelih najveći je u posljednjih 40 godina u susjednoj zemlji. Kao jedan od razloga vraćanja bolesti, za koju desetljećima postoji cjepivo, je sve slabije cijepljenje djece, a za koju ova bolest može biti opasna.

U Hrvatskoj je do sada registrirano više od 1400 oboljelih od velikog kašlja, najviše djece u dobi od 10 do 14 godina, ali i 45 beba. Zbog velikog broja osoba koje dolaze na testiranje, u Zagrebu je otvoren i drive in punkt za PCR testiranje na veliki kašalj i COVID. Više od 300 slučajeva zaraze registrirano je u susjednoj Srbiji, nakon što se broj udvostručio u nekoliko dana. U Republici Srpskoj su za sada potvrđena četiri slučaja.

– Međutim, sigurni smo da imamo i više slučajeva zato što imamo informacije o sumnjama koje nam prijavljuju liječnici, a gdje nije provedena dijagnostika. Najčešće zato što je riječ o blagim kliničkim slikama, pa se vrate kući – kazala je za BHRT Jela Aćimović, epidemiologinja u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske. Simptomi velikog kašlja u prvoj fazi bolesti mogu zavarati jer su slični simptomima drugih respiratornih infekcija.

– Može proći i mjesec i pol kada dijete ima samo zakašljavanje običnim kašljem sličnim kao kod gripe, slinjenje nosa, malo lošije opće stanje, a i ne mora biti. I onda počinje to razdoblje zakašljavanja i zacjenjivanja koje je najkritičnije – navodi Slavica Škorić, pedijatrica u Domu zdravlja Bijeljina. Jedan od glavnih razloga za širenje gotovo zaboravljene bolesti za koju 60 godina postoji cjepivo upravo je pad obuhvata cjepivom.

– Obuhvat cjepivom kod mlade populacije opada. Tu mi nismo krivi, jednostavno anticijepni pokret jača odbojnost prema cjepivu i vraćanje zaraznih bolesti može biti u vezi s tim. Epidemiolozi pozivaju roditelje da provjere status cijepljenja djece te da je, ako su propustili neku od doza, što prije nadoknade kako bi djeca bila maksimalno zaštićena – kaže Antonija Verhaz, predstojnica Klinike za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske.