Roditelji ogorčeni zbog ”devetogodišnje”, iz Ministarstva obrazovanja ŽZH šute

Učenici prvih razreda devetogodišnjeg obrazovanja u Županiji Zapadnohercegovačkog u ponedjeljak su krenuli u školu.

Tri mjeseca poslije svojih vršanjaka, njih 958 gradivo će prelaziti znatno brže, ali će u školi sjediti, ne dva, već četiri sata dnevno. Kako i zašto se dogodilo to da samo u ŽZH djeca polaze u školu usred školske godine, nikome nije jasno.

Na takav režim nastave žalili su se brojni roditelji jer djeca ne mogu ”progutati” gradivo jer između lekcija ne prođe dovoljno vremena. Neki roditelji su u razgovoru za portal Jabuka.tv rekli da po završetku prvog razreda ”devetogodišnje” u ŽZH ne mogu djecu upisati u drugi razred u ostalim županijama Federacije BiH.

U drugom slučaju, roditelji iz drugih županija, koji su zbog poslovnih obveza preselili u neke od gradova u ŽZH, svoju djecu koja su već pohađala ”devetogodišnju” ne mogu upisati u škole u ŽZH zbog drugačijeg sustava ocjenjivanja, no kako smo pisali još početkom rujna o ovom slučaju, neke škole izađu roditeljima u susret.

Dio pak roditelja tvrdi da je skraćeni program bolji jer bi bilo nepraktično djecu voditi na nastavu zbog dva školska sata jer oni sretnici koji imaju posao danas u ovoj državi nisu mogli izaći s radnog mjesta te otići po dijete u školu. Također, dosta žalbi je upućeno zbog toga što roditelji plaćaju kompletan set udžbenika za prvi razred ”devetogodišnje” iako im djeca samo jedno polugodište na nastavu.

U međuvremenu su se vrtići prilagodili, pa su uveli produženi boravak, kako bi prvašići poslije i prije škole imali gdje biti, napisati zadaće, ručati i ”ubiti” vrijeme do dolaska roditelja s posla.

Ostaje pitanje s početka priče, koji su razlozi za skraćivanje trajanja prvog razreda?
Portal Jabuka.tv u nekoliko je navrata slao upit na mail Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH, no nikada nismo dobili apsolutno nikakav odgovor.

Roditeljima nije preostalo izgleda ništa više osim da se snalaze kako sami znaju i umiju, a upravo to i rade. Roditelji koji rade uglavnom plaćaju produženi boravak ili pak dadilju, a neki prođu bolje pa često zna raditi i besplatni ”baka servis.” Roditelji iz susjedstva također organizirano odvoze djecu te dolaze po njih u školu shodno njihovim mogućnostima i obvezama na poslu te na taj način pomažu jedni drugima.

Da se pak kojim slučajem nastava za prvašiće devetogodišnjeg obrazovanja u ŽZH odvija, kao u svih ostalih devet županija, od početka rujna, a ne siječnja, problem ovaj zasigurno ne bi bio riješen, ali bi barem djeca imala uredniju školsku godinu, manje natrpanu gradivom i lakše savladivu.

Mogući razlog skraćene nastave prvašićima u ”devetogodišnjoj” možda leži u uštedi, no ako će vlasti u Županiji Zapadnohercegovačkoj koplja lomiti preko onih najmlađih i najvrijednijih u koje vrijedi ulagati, onda cijela priča o tome da je nastava skraćena da bi se olakšalo roditeljima jednostavno ”ne prije vode.”

(www.jabuka.tv)