Saransak, cmilje, čmičak, krtola… Kako Hercegovci nazivaju biljke?

• 6 godina ago

Saransak, cmilje, čmičak, krtola, biža, žara, samo su neki od naziva koje od davnina stanovnici Hercegovine daju biljkama.

Naime, sveučilišni profesori Jure Beljo, Danijela Petrović i Mirjana Milićević objavili su u časopisu ”Vidici”, Hrvatske akademije za znanosti i umjetnost (HAZU) BiH, znanstveni rad na temu ”Biljnog nazivlja u Hercegovini u proteku vremena”. U njemu su popisali hercegovačke nazive različitog bilja.

Profesori su imali za cilj utvrditi kako su se nazivi bilja mijenjali kroz stoljeće.

”Na geografski relativno malome prostoru Hercegovine postoji velik broj raznolikih biljnih vrsta. Među tim mnoštvom biljnih vrsta u pojedinim područjima ima sinonima i homonima, a što je područje geografski udaljenije, to je veći broj razlika u nazivljima. Biljno se nazivlje mijenja u vremenu i prostoru. Cilj je ovoga rada utvrditi koliko se biljno nazivlje na području Hercegovine promijenilo tijekom jednoga stoljeća”, navode autori.

U nastavku pročitajte veliki popis usporedba biljnog nazivlja.

• Jelika u kotaru gatačkom, inače omorika – smreka
• Loza njemačka u Mostaru – mračnjak, žutosljez
• Ljutika, odlika sađena luka – luk kozjak
• Kapula, često ime mjesto luka, arpadžik – luk
• Prasa, luk por (u Trebinju) – poriluk
• Luk divlji i pasji i druge divlje vrste toga roda – lučac, divlji luk, pasji luk
• Saransak, isto što česan – češnjak, bijeli luk
• Ješika, oko Ostrošca na Neretvi – joha crna
  
  Amerboba, sadi se po dvorištima vrtovima, cmilje crveno – kuglasti štir
• Štir i neke druge vrste istoga roda – oštrodlakavi štir
• Loza njemačka – petolisna lozica, lozika
• Očinja trava, vračare bezuspješno njome liječe poganicu, vida mavena – krivičica, krika
• Vid crveni – poljska krivičica, krika
  
  Vida mavena, vidi očinja trava – krika, krivičica
• Ravet i ravent, generično ime vrste roda: korijen se raveta, kopa vari s ivom travom kao lijek – jarmen
• Ranjenik, rana trava – ranjenik, ranjika, ljekarnička
• Maca u Mostaru, zijevalo u Stocu – zijevalica
• Kandilica, česta biljka po dvorištima – pakujac trolisnjak
• Jabučina – vučja stopa
  
  Jabučina, u Mostaru – blijeda vučja stopa, jabuka vučja
• Vučja stopa, jabučina – vučja stopa
  
  Pelin, pelim, općenito – pelin; pelin blatski – gorkasti pelin
• Zmijina trava, zmijino cvijeće, u Mostaru gdje se ponegdje sadi po dvorištima vrtovima – obična zmijavčica, kozlac veliki
  
  Kozlac, kozalac (bijeli), gomolje kozlaca u proljeće kopaju medvjedi da razbiju mamurluk zimskoga sna – kozlac
• Bul – kozlac pjegavi
• Kozlac (crni) – kozlac crni
• Ševar – trska
  
  Vijeha, vijeja, viha, vija, vijehinim se granama ustavljaju bobe kod procjeđivanja masta (biluš, ježovina) – oštrolisna šparoga, biluš
• Šparoga, u Trebinju – ljekovita šparoga
  
  Zlatoglav, zlatnoglav, valja za vračanje – žuta zlatoglavica
• Čepljez, čepljuc – čapljez
• Navala, ”od vode koja se na njoj varila raste kosa bujno” – crna slezenica
  
  Orlovi nakit – ilirski kozlinac, ilirski grahovec
• Janja i janjak, opće seljačko ime, zato joj tako vele jer cvjeta kad se ovce janje – tratinčica, krasuljak
• Čukundurka, u Prislapu i Ostrošcu (stočna repa) – cikla
• Pazija, njime se puni ”pita zeljanica” – blitva
• Raštika, raštan, der Kuhkohl – kupus
• Tikva divlja, valja za lijek – bljuštac
• Marine suze – treslica, biserna trava
• Grzdulja, Ilići kod Mostara – čunjasti repušac
• Šimšir – šimšir
• Neven, viđa se mnogo po vrtovima i dvorištima – neven
• Vrijesak – vrijesak, vriština
• Rusomača, šurljen, ili šurlin, šurjen u Ljubuškom, šurja u Gacku – rusomača, šurlin, torbica
• Specija, paprika – paprika
• Sijekavica i sjekavica, razne vrste bodljikavih biljaka – stričak
• Žestika trava, oštra kao britva, u Hutovu Blatu – šaš oštri
• Podlanica, plodovi od ove vrste, sudlanica – mrkvasta podlanica
• Različak – različak, zečina
• Zlatna paprat – slezenica, zlatinjak
• Smrdlja, u Hotvu Blatu – porožnica (vrsta zelene alge)
• Šeboj žuti – ljubičina, šeboj
• Ropas ili rasopast; rosopastovim se žutim mlijekom liječe oči; zmijino mlijeko ili zmijsko mlijeko, oko Mostara – rosopas
• Udovica, grobišna biljka – udovica
• Povratić, sadi se puno u dvorištima i vrtovima – povratić
• Ravalj, revan – ivančica
• Skoluba, oko Trebižata – glavočika, osjak
• Ripnjak, oko Posušja – poljski osjak, listavac
• Prtokala, plod od vrste – naranča
• Vitina mirisava – plamenita pavitina
• Vitina bijela – obična pavitina, bijela loza
• vitina modra – primorska (modra) pavitina
• Kaćun, kaćunić, oko Mostara običajno ime – mrazovac
• Pucaljka – pucalina
• Slatkvina i slačak – slak
• Drenika, svib – svib
• Tilovina zečja – šibika, grmoljaki grašar
• Pijevac, oko Nevesinja – šupaljka
• Međetka, ljeska međeđa – medvjeđa lijeska, dvlijeska
• Ćasa – klobučić, pupčić
• Brnuša – šafran
• Karpuza, lubenica – lubenica
• Pipun – dinja
• Sevlija, tipična biljka muslimanskih grobalja južne Hercegovine – čempres
• Skrižalina u planinama – ciklama
• Skrižalina, u mediteranskome pojasu – napuljska ciklama
• Funja, gunja, tunja (ranije bio vulgaris, kasnije obloga) – dunja
• Zanovet, u svim kotarima gdje taj grm raste, osim mostarskom i ljubuškom, tilovina, oko Mostara i Ljubuškog – zanovjet
• Zmijina trava ili zmijska trava, lišće od te vrste, zmijino cvijeće u planištara – obični likovac
• Talula, tatula – kružnjak
• Vid, opće rašireno ime – kraljevski koktić
• Kilavac, odlika mirisava karanfila; raspukle češke – karanfil
• Menđušića – srdačce, djevica
• Troskot – zubača
• Sijekavica i sjekavica, razne vrste bodljikavih biljaka – globus čičak, sikavica
• Igda, inda, pitom grm mirisava cvijeća – zlolesina, dafina
• Vilina brada, popova brada, gulibradina (zimzeleni grm), metlina u Stocu, somina u Mostaru – kositernica
• Kudjelica, preslica, presličica – preslica
• Vrijesak u planinama – proljetna crnjuša
• Živa trava – krakokljuni čapljan
• Vjetrovalj – plavi kotrljan
• Glušac, gluha smokva, divlja smokva – smokva
• Drazga, vodena mahovina u Buni, Bunici, Jasnici, Radobolji, pastrvina tava – vodena mahovina
• Bosija, bosilje, cvijet od crnoga jasena – crni jasen
• Menđušica – fukcija
• Zlatno koljeno – baloče, baljuška
• Ivanjsko cvijeće – ivanjsko cvijeće
• Broć, diblje vrstve ovoga roda – broćika
  
  Srčanik, biljka planinska, valja kao lijek od srčnik, lincura
• Krvavac, sve vrste ovoga roda sitna cvijeta – iglica
• Paparoza – smeđa iglica
• Vranina noga, vranja pandža i vranina kandža – mačić, gladiola
• Amerboba, sadi se po dvorištima, cmilje crveno, cilj crveni – kuglasti šćir
• Smilj i smilje – primorsko smilje
• Cmilje, cvijeće udvarljiva mirisa, nose ga momci na fesu ili pod njim, a djevojaka u njedrima – smilje
• Sprež – kukurijek
• Šešantuba, šišantuba, suncokret – suncokret
• Bamnja, bamja – bamija, okra
• Saćakli, zadivljali vrtni sumbul – istočni zumbul
• Bunika, baunika, njeznim se sjemenom kad bolesni zubi ”da iz njih izađu crvi”, zubna trava oko Gacka, služi kao lijek od zubobolje – bunika
• Česmina, časmika, česvina, zimzeleno drveće – božika, božikovina
• Oman, sadi se kao ljekovita biljka gdjegdje u dvorištima i vrtovima u Mostaru i Nevesinju – oman
• Sabalhair, omiljena ukrasna biljka – ukrasni slak
• Kaluđer oko Trebinja, zambak, perunika, sabljica i sablja u Rakitnu – obična perunika
• Ćoma u Ljubuškom i Žitomisliću – perunika
• Jasemin, grm; sadi se rado po dvorištima rad mirisna cvijeća, od tankih stabala prave se čibuci – perzijski jasmin
• Čelic, čelica, divlja trava što raste u vrtu, pa se jede, kravavac oko Gacka – mrtva kopriva
• Medič – mrtva kopriva
• Medavac – mrtva kopriva
• Kunjavac oko Hutova Blata, zvonec, dokoljen – ljetni drijemovac, sunovrat
• Miloduh – ljupčac
• Kalina – kalina
• Lijer, ljiljan, cvića svetog Antuna – madonin ljiljan
• Zmijino cvijeće oko Gacka – pijani tvor
• Orlovi nokti u Mostaru – kozja krv
• Čičak, čmičak, pasmačičak, pasmašišak, šalmašišak, narodni lijek – sljez crveni
• Marulja – marulja
• Bujer, šeboj crveni i bijeli – sivkasta ljubičina
• Kamomila – kamilica
• Šena – poljska urodica
• Voluje uho – bijeli golesak
• Svinjduh i svinjduša, biljka ogavna mirisa ”na njemu valja spavati kad imas vrtoglavicu”, kad hoćes da dobiješ – izbrazdani kokotac
• Čelina ljubica – matičnjak
• Metvica, generično ime za ovaj rod, nana – metvica
• Vrijesak, ti se imenom nazivaju razne vrste roda – bresina
• Šanduda – crna murva, crni dud
• Guba, gljiva što raste na stablima bukava ili hrasta – razgranjena presličica, grozdasti vilin luk
• Repulja na Hutovu Blatu – krocanj
• Zelenkada – žuti sunovrat, narcis
• Zerina divlja oko Gacka, košuta oko Nevesinja i Gacka – zvjezdastocvjetni sunovrat
• Zerina, pitome biljke gajene u dvorištima u Mostaru, zerina – višecvjetni sunovrat
• Boliglava u Stocu, leandra, lehandar, lihander – oleander
• Lupuh, lopoč – bijeli lopoč
• Lepuh, lopoč, žuti – žuti lopoč
• Faslidžan ili feslidžan, sadi se radi mirisna lišća puno u dvorištima, loncima i lamama u Mostaru. Obično ga drže obrtnici u loncima na dućanima u čaršiji – bosiljak
• Gladiševina, gladišina, niska biljka – livadni zečji trn
• Lubidrag, ćoma – mačkovo uho, kokica
• Čelica, jer joj cvijet nalikuje čelu, u Počitelju – roščićasta kokica
• Metvica, generično ime za ovaj rod – mravinac
• Mladolika oko Ljubuškog; djevojke tuku njegove lukovice u mažu na lice da budu mlade i lijepe – ptičje mlijeko
• Vodenača, razne vrste roda – volovod
• Drača obična, žestika – drača
• Kukurijek, kukuriječak, kukuričak, običajno ime po cijeloj Hercegovini, crven kao kukurijek – mak turčinjak
• Prilip – crkvina
• Mušketin, omiljeno pitomo cvijeće, sadi se po dvorištima i u loncima – kopitasta pelargonija
• Praska – breskva
• Majdonos, češće ime od petrusilj, petrusin – peršin
• Fažol – grah
• Zelenika uz obalu Neretve do Mostara – širokolisna komorika
• Komorač – komorač
• Trst, trsten, trstina, dok je mlad zovu ga na Hutovu Blatu makalj – trska
• Smrč – munika
• Luč, učika, ime češće od imena bor crni – crni bor
• Muljika, oko Gacka – planinski bor
• Smrdljika, smrdelj – smrdljika
• Biža, biž – grašak
• Bokvica, bokva Marina, sve vrste roda, boliglava – trputac
• Sulejman-muhar oko Gacka – širokolisni Salamunov pečat
• Poprat slatka – oslad
• Trepteljika oko Mostarkog Blata – bijela topola
• Jablan, kavadžik u Stocu – jablan
• Trepetljika oko Ljubenice i Prozora, jasika na Hutovu Blatu – jasika, trepetljika
• Tušac, tušt, stušac u Mostaru – tušt
• Jeguljina trava na Hutovu Blatu – mrijesanjak
• Pasja jagoda – sitnocvjetni petoprst
• Jagilja, jagljika – jaglac
• Kunjavac oko Mostara – jaglica
• Zerdelija – marelica, kajsija
• Džanarika, dženarika – tronošljiva
• Rašeljka, isto kao trensula – rašeljka
• Trnjina i trnula – trnina
• Paprat, poprat, papratina – paprat
• Macina metvica – barska metvica
• Buhara, od samljevenih glavica cvjetnih bude prah od buga – dalmatinski buhač
• Česmina, česmika, česmrka, česvina, zelenika – crnika (hrast), česmina
• Mula, na Hutovu i Mostarskom Blatu – tankolisni žabljak
• Katanac – žuta rezreda
• Žestika, razveden planinarski grm – žestika
• Rujevina, ruj – obična rujevina
• Šmanjak oko Mostara i Gacka – ogrozd
• Drača stambolska ili morska – bagrem
• Šipurika, šepurika, šipurina i sve divlje vrste ruže – pasja (divlja) ruža
• Rusmarin, drže da je sasvim ljekovit, sabor i sabur u Stocu – ružmarin
• Broć, broćevina, sadi se po gdjegdje za bojenje vune i jaja u Mostaru, Trebinju i Nevesinju – broć
• Štavelj, štava, više vrsta roda, što ih Blaćani vare kao kpus, osobito zimi, ”dok je štavelja, nema gladi” – kiselice
• Ljutika, odlika sađena luka – obična kiselica
• Ježevina – bodljikava veprina, ježevina
• Ruta, ljekovita biljka, sade je po vrtovima i dvorištima – ruta
• Rakita, njome se pletu košare – crvena vrba
• Kadulja, drže da je sasvim ljekovita, pelin u Trebinju – kadulja
• Abdovina, aftovina – abdovina
• Zova i zovina – crna bazda, zova
• Sabor i sabur, dvije grobišne biljke kod Mostara i na Mostarskom Blatu – mirisni svetolin
• Safunjača, u Stocu – sapunikla
• Kumrino grožđe, ima ga više vrstva ovoga roda što raste oko Mostara, kokino grožđe – žednjak
• U zlu dobar, meće se kao ljekovita biljka u starim posudama na krovove, zečji kupus u Gacku – čuvarkuća
• Bar, vrsta žita – klipasti muhar, bar
• Praskavac, škripavac kod Trebinja – naduta pušina
• Hardal, od nje i masta pravi se piće hardalija, ognjica oko Pošja – crna vrzina, gorušica
• Kravorina – porasla lesandra
• Kavada – rajčica, paradajz
• Pomoćnca – crna pomoćnica
• Krtola – krumpir
• Kudija, oskoruša, oskruđa – oskoruša
• Brekinja – brekinja
• troskot, sretva, visoka trava vriježavih žila, što raste po vinogradima – divlji sirak
• Šemislika – ježinac
• Mišjakinja – mišjakinja
• Lala i lale, grobišna biljka kod muslimana i često sađeno cvijeće, žut kao lala, žuti lier – žuta lužarka
• Kovilje – perasto kovilje
• Gavez, drža da je ljekovit – gavez obični
• Zelje veliko, od njega se vode gomolji i vare, a potom se vodom pere kosa da bolje raste; sodul i sodula – žuti gavez
• Jorgovan, jergovan, jargovan, potonje je ime običajno osobito u Gacku, Nevesinju Stocu – jorgovan
• Kafifa, razne vrste, omiljena uresna biljka – kadifice
• Kuka, proljetne mladice bljušta, kuke se u Hercegovini vare i jedu – bljušt, kuka
• Kaloper – kaloper
• Radič žutelj, žućanica, žuljanica, salatuša, maslačak – maslačak
• Dubačac, dubčac, biljka ljekovita, osobito od kašlja – obični dubačac
• Iva trava, lijek od prsobolje – iva trava
• Macina trava – lukovičasti dubačac
• Majčina dušica – tankolisna majčina dušica
• Puzavac i putalo, vrste sađenih puzavih biljaka – tradeskanicija, zebrina
• Krupnik, vrsta žita, poljska pšenica – tvrda (durum) pšenica
• Troskot – pirika, troskot
• Pir, krupnik, šilj – pir
• Šilj, vrsta žita – pir, spelta
• Dragoljub, česta uresna biljka – dragoljub
• Ljubidrag – dragoljub
• Tulipan divlji – tulipan
• Tulipan pitomi – vrtni tulipan
• Podbjel – podbijel
• Botur – rogoz (muški)
• Botur, Hutovo Blato – rogoz (ženski)
• Kopriva i koprva, divlja i pitoma, često je ime žara – kopriva
• Borovnjača – borovnica
• Ovčja voljica – matovilac, obični matovilac
• Kokošja voljica, oko Mostarskog Blata – matovilac
• Čemerika, planinska biljka na Veleži i Čvrsnici – čemerika bijela i crna
• Divizma, divizbina, njom se u Mostarskom Blatu truje riba – divizma
• Sporiš – verbena, sporiš
• Udikovina, fudikovina – crna udikovina
• Zimzelen – veliki zimzelen
• Zimzelen – mali zimzelen
• Melekša, dosta često ime – mirisna ljubica ljubičica
• Carevo oko u Mostaru – maćuhica
• Konopljika – prsata konopljika
• Divlja loza, loznica, vinina, vinjaga, prhavac džonokavica – divlja loza, šumska loza, loznica
• Podlanica, plodovi ove vrste – dikica (obalna i trnovita)

Polazna točka istraživanja, navode autori, poslužio im je rad mostarskog gimnazijskog profesora, botaničara Antona Pichlera, koji je 1906. godine sastavio popis narodnih naziva biljaka iz svih dijelova Hercegovine.

Autori su iz Pichlereva popisa izdvojili 265 biljnih vrsta i 54 sorte vinove loze i voćaka i usporedili ih s današnjima nazivima, a za usporedbu naziva s Pichlerovim popisom koristili su suvremene botaničke priručnike.

Profesori su zaključili da dio izraza nije mijenjan, dok su neki pojmovi izgubljeni, a neke biljke čak nestale.

”Usporedbom nekadašnjega i današnjega nazivlja utvrđeno je da je manje od jedne trećine naziva biljaka tijekom proteklih stotinu godina ostalo nepromijenjeno. Dio naziva zadržao se mjesno, ali su te vrste uz stari naziv tijekom vremena dobile i nove nazive koji se danas uglavnom koriste, pogotovo u stručnoj i znanstvenoj literaturi. Nazivi biljaka izvedeni iz stranih jezika, poput turcizama, germanizama i slično, gotovo su se potpuno izgubili. Isto tako, promijenili su se i nazivi sorti vinove loze i voća, a neke su sorte u potpunosti nestale iz proizvodnje”, stoji u radu.

Ovo ispitivanje je, tvrde, pokazalo da se nazivi biljnih vrsta i sorti mijenjaju tijekom vremena, a tomu pomaže i geografska razdvojenost.