Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, obraća se Vijeću sigurnosti UN-a sutra, a u vezi s tim podnio je najnoviji izvještaj u kojem navodi da je razdoblje od 16. listopada do 15. travnja obilježeno napretkom BiH prema integraciji u EU.
Osim toga, Schmidt je primijetio nezapamćene napade na Opći okvirni sporazum za mir te je istaknuo da je 21. i 22. ožujka Europsko vijeće odlučilo otvoriti pregovore o pristupanju s BiH.
Vijeće je pozvalo Europsku komisiju da pripremi pregovarački okvir, koji će biti usvojen nakon završetka svih relevantnih koraka preporuke Komisije od 12. listopada 2022. godine. Odluka Europskog vijeća predstavlja prekretnicu u pogledu prilika koje se otvaraju za BiH, naglasio je Schmidt.
Paraliza države
Visoki predstavnik upozorio je na vlasti RS-a koje vodi predsjednik RS-a i lider SNSD-a Milorad Dodik, koji “aktivno podrivaju državu BiH, njezine nadležnosti i institucije te također i Daytonski sporazum”.
Njihova prijetnja da paraliziraju državne organe blokiranjem njihova rada i donošenja odluka prijetnja je funkcioniranju države i njezinoj sposobnosti obavljanja svojih odgovornosti. Njihova prijetnja da će jednostrano povući RS iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i porezni, pravosudni i izborni sustav države – prijetnja je uspostavi paralelnog okvira RS-a. Svi politički faktori moraju izraziti svoje bezuvjetno poštovanje Daytonskog sporazuma i BiH, njezine državne suverenosti i teritorijalnog integriteta. To poštovanje djelomično nedostaje, naveo je visoki predstavnik.
Pritisak na pravosudne institucije
Rekao je da stranke vladajuće koalicije u RS-u i dalje organiziraju prosvjede na međuentitetskoj liniji između dva entiteta nazvane “Granica postoji”. Osim promicanja ideje secesionizma, ti prosvjedi stvaraju podijeljeno okruženje sklono sigurnosnim incidentima.
Christian Schmidt također je istaknuo “nezapamćeni kontinuirani pritisak na pravosudne institucije. Osim promicanja ukidanja Suda BiH i Tužiteljstva BiH, vladajuća koalicija u RS-u podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavnog i pravnog poretka BiH”.
Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika također su nastavljeni neometano. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje koje podrivaju poštovanje međunarodne ad hoc institucije visokog predstavnika i time njegovu sposobnost implementacije mandata Općeg okvirnog sporazuma za mir. Predstavnici vladajuće koalicije u RS-u otvoreno zloupotrebljavaju institucije BiH kako bi postigli taj cilj. Konačni autoritet za tumačenje Daytonskog sporazuma u potpunosti je povjeren visokom predstavniku, a ne entitetu, naglasio je Schmidt.
Akcije stranaka vladajuće koalicije idu ruku pod ruku s njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj RS, koje ograničavaju građanski prostor kako bi ušutkale i obeshrabrile, prijetile i naposljetku kaznile neslaganje političkih mišljenja.
Ako se nastave, ove akcije bi mogle dovesti do de facto, ako ne i de jure, raspuštanja države BiH, što predsjednik RS-a Milorad Dodik stalno zagovara. To bi bio scenarij s ozbiljnim posljedicama, upozorio je Schmidt.
Nazadovanje demokracije
Zatim je ukazao na nazadovanje u javnim naporima suočavanja s prošlošću i na alarmantan nivo etno-nacionalnog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina te veličanja ratnih zločinaca.
Ove tendencije bile su usko povezane s općim nazadovanjem demokracije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava, što povećava nepovjerenje i polarizaciju unutar društva. To je posebno vidljivo u stalnom padu u odnosima među zajednicama u Srebrenici u posljednje dvije godine, istaknuo je visoki predstavnik.
Potom je ukazao na kontinuirane nasilne ili provokativne incidente protiv povratnika, što, kako tvrdi, dodatno doprinosi osjećaju nesigurnosti među ovom populacijom.
Naveo je da bi odgađanje napora za minimiziranje izborne korupcije, prevare i nepravilnosti dodatno učinilo mjere za integritet izbora neprimjenjivima na lokalnim izborima u listopadu 2024., što bi ostavilo ozbiljne posljedice po demokraciju, političku stabilnost i budućnost zemlje u EU.
Imajući to na umu, donio sam 26. ožujka 2024. godine Odluku o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Moja odluka donesena je kao odgovor na konstantni neuspjeh relevantnih vlasti u BiH da postignu dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH u skladu s međunarodnim normama i standardima. Ostavio sam otvorenu mogućnost za Parlamentarnu skupštinu BiH da donese vlastitu odluku što je duže moguće bez ometanja održavanja lokalnih izbora u listopadu 2024., naveo je, između ostalog, visoki predstavnik Christian Schmidt u svom izvještaju.
4 komentara
Pa što onda
Braća kad se podiže naj bolje napreduju.
To je najbolje što se može dogoditi.
Može li se naručiti takav scenarij?
Kome se god ne svidja neka ide široko mu polje.Dosta je bilo rata kome se god ratuje ponovo dao Bog da mu bude rat u kuci svaki dan.Ali ima budala još po Bosni koji bi ratovali i gužvu izazivali.A ima i u Hercegovini bitanga koji potpaljuju i oni bi ovo oni bi ono.