Nakon što je predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija izjavio da bi se na prvoj radnoj sjednici Fiskalnog vijeća trebao definirati globalni fiskalni okvir, koji će odrediti razinu sredstava koja će pripasti zajedničkim institucijama s jedinstvenog računa Uprave za neizravno oporezivanje BiH, te koliko god da se zadrži postojeće stanje ili dođe do povećanja, to suštinski neće promjeniti opseg proračuna institucija, danas je žurno reagirao Sindikat Uprave za neizravno oporezivanje.
Pismo upućeno Predsjedavajućem Vijeća ministara koje je potpisala predsjednica Sindikata Ana Mrnjavac prenosimo u cjelosti.
Poštovani Predsjedavajući,
povodom Vaše izjave u vezi sa globalnim fiskalnim okvirom za naredni trogodišnji period, gdje ste naveli da i ako dođe do povećanja proračuna neće doći do suštinski značajnijeg povećanja, kao jedan od tri reprezentativna Sindikata želimo istaći da je neprihvatljivo da se i u narednom periodu zanemare potrebe uposlenih na državnoj razini, dok se u isto vrijeme u medijima najavljuju povećanja plaća na nižim razinama u javnoj upravi.
Kao Sindikat institucije koja prikuplja najveći dio prihoda za sve razine proračuna u BiH, zahtjevamo da se u 2020. godini izvrši povećanje izdvajanja od neizravnih poreza za proračun institucija na državnoj razini za najmanje 15%, a kako bi se mogle uskladiti plaće sa plaćama u javnoj upravi na nižim razinama.
Naime, od 2013. godine do danas, izdvajanja od neizravnih poreza su povećana za skoro 30% nižim razinama, dok za Proračun institucija BiH nije izdvojena ni jedna jedina KM.
Stoga tražimo povećanje izdvajanja u 2020. godini za 15% kako bi se djelomično približili plaćama na nižim razinama vlasti, a u narednim godinama da se povećanje prihoda odrazi u istom postotnom odnosu kao i nižim razinama vlasti, a kako bi se poboljšala i materijalna sredstva za rad.
Napominjemo, Uprava za neizravno oporezivanje je jedna od najlošijih institucija i kada je riječ o investicionim ulaganjima, uključujući i nabavku vozila. Kao potvrdu istog ukazujemo na vrlo lošu opremljenost pojedinih graničnih prijelaza (kontejneri, koji su često bez struje i bilo kakvog vida zagrijavanja), bez ikakvih uvjeta za rad, a isti na samom ulazu u zemlju prezentiraju Bosnu i Hercegovinu i šalju vrlo lošu sliku o stanju u državi.
Nadalje, dok se s jedne strane u medijima često šire informacije o nabavci skupocjenih automobila za ministre i kabinete, vozni park u našoj instituciji u prosjeku je star preko 10 godina, a i kada se kupuju vozila, to je vrlo mali broj vozila pri čemu kao nova koštaju do 20.000 KM i služe za svakodnevni rad carinskih i PDV-inspektora, iako je njihova vrijednost trenutno u potpunosti amortizirana.
Kada je riječ o plaćama i naknadama, ukazujemo da naš inspektor ima plaću od 998 KM, dok inspektor na entitetskoj razini ima plaću od najmanje 1.400,00 KM.
Iako smo u poređenju sa entiteskim poreznim upravama znatno efikasnija insitucija, kako po prikupljanju prihoda, tako i po broju i iznosu duga koji nismo uspjeli naplatiti, imamo daleko najlošije uvjete za rad. Stoga veliki broj uposlenih napušta službu i prelazi raditi na niže razine državne vlasti ili odlazi u javni sektor (npr. entitetske porezne uprave, ministarstva, općine, Vodovod, Komunalac i sl.), a značajan broj uposlenih iz mlađe populacije odselio je u inozemstvo.
Napominjemo da se od neizravnih poreza za proračun na razini BiH u zadnjih 6 godina izdvaja konstantno 750 milijuna KM (kao da smo cijelo vrijeme na privremenom financiranju), dok su izdvajanja od neizravnih poreza entitetskim proračunima i BD u istom periodu povećana za preko 1,1 milijardu KM (u 2018. godini su veća za 27,32 % u odnosu na 2013. godinu).
Također, ukazujemo da je ovaj Sindikat, zajedno s ostala dva reprezentativna Sindikata institucija BiH uputio Zahtjev prema Vijeću ministara, a kojim smo posebno tražili:
- da se osnovica za obračun plaće poveća na minimalno 535,50 KM za 2020. godinu, koliko je i iznosila prije prvog smanjenja 2008.godine;
- da se u 2020. godini od predviđenog povećanja prihoda (oko 300 mil. KM), 100 mil. KM izdvoji za državnu razinu, tj. da izdvajanja od neizravnih poreza iznose 850 mil. KM (umjesto dosadašnjih 750 mil. KM);
- Ukoliko bi povećanje prihoda bilo iznad planiranog iznosa od 300 mil. KM, tražimo da se izdvajanja za državnu razinu utvrde u postotnom iznosu kao i ostalim korisnicima, kako bi uposleni u institucijama BIH napokon postali izjednačeni sa uposlenim na nižim razinama vlasti i kako bi jednako pratili trend povećanja troškova života.
Ističemo da ukoliko se ne budu planirala dovoljna sredstva za povećanje plaća uposlenim na državnoj razini, bit ćemo prisiljeni poduzeti sve Zakonom predviđene mjere kako bi ostvarili svoja prava, a prije svega dostigli približnu plaću kao na nižim razinama vlasti, a što podrazumijeva i mogućnost štrajka upozorenja kao i kontinuiranog štrajka dok se ne riješe naši zahtjevi za usuglašavanjem plaća sa nižim razinama vlasti.
Sigurni smo da ćemo u suradnji s ostala dva reprezentatina sindikata na državnoj razini istrajati na ostvarenju našeg cilja i da novi saziv Vijeća ministara ima spremnog pregovarača kada su u pitanju i plaće, kao i Kolektivni ugovor na državnoj razini, te ostala prava po pitanju radnog statusa na državnoj razini.