”Da područje Hercegovine, zajedno s većim dijelom Dalmacije te Crne Gore, obiluje ostacima prapovijesnih kamenih tumulusa ili gomila, već je dobro poznata činjenica. Osim što ova, ustvari neizmjerna, količina drevnih prapovijesnih kamenih ostataka predstavlja naširoko poznatu činjenicu, ovi zanemareni i vrlo malo istraženi prapovijesni objekti predstavljaju jedan neporecivi vizualni kulturno-povijesni graditeljski marker, pa i svojevrsni brend južno-dinaridskog prostora od Istre na sjeveru, preko Dalmacije i Hercegovine u sredini, pa sve do Crne Gore na jugu”, navodi na svom blogu geolog Goran Glamuzina.
Ističa kako nažalost, svi oni koji rade u turističkom sektoru, ili su po opisu posla nadležni za ovaj segment povijesne baštine, uključujući i domaću arheološku struku, dosada nisu gotovo ništa napravili kako bi se ovaj neporecivo najbrojniji vid povijesne graditeljske baštine na ovim našim prostorima, adekvatno valorizirao i promovirao kao jedan atraktivan i jedinstveni brend ovog područja.
”A da potencijal turističkog te kulturno-povijesnog brendiranja ovih kamenih prapovijesnih monumenata ima ogroman temelj, pokazuju najnoviji autorovi terenski uvidi i otkrića posljednjih nekoliko godina, u kojima je na svjetlo dana proizašla činjenica da brojni naizgled ‘grubi’ kameni tumuli nisu tek tako obične nasute gomile već se radi o izvorno fino izgrađenim i ozidanim piramidalnim objektima.
Kroz mnogobrojne detaljne terenske preglede, došlo je se do vrlo zanimljive spoznaje, da osnovna odnosno izvorna arhitektura ovih prapovijesnih kamenih objekata ima oblik svojevrsnih stepenastih piramida. A da nije riječ o filozofiranju ili pukom pretpostavljanju, neporecivo nam dokazuju, primjeri tzv.mostarskih ilirskih piramida, jedne iznad Raštana, te druge u Rodoču kod Hidroelektrane Mostarsko Blato, na kojima se kristalno jasno mogu i dan danas zapaziti očuvani izvorni stepenasti kameni zidovi koji se od baze prema vrhu sužavaju i skraćuju”, istaknuo je Glamuzina.
Među njima izdvaja ‘stepenastu piramidu’ iznad Raštana na brdu Orlac koju je još prije više od 30 god.tadašnjoj stručnoj i široj javnosti prezentirao i opisao vrijedni hercegovački istraživač Petar Oreč.
”Za ovaj ‘jedinstveni’ arheološki objekt tada je naveo pretpostavku da se radi o prapovijesnom svetištu sunca odnosno o solarnom svetištu, a moguće čak i nekoj vrsti drevnog žrtvišta. I zaista pravo čudo predstavlja sama činjenica da su se nakon više od 3600 godina, od kad prema keramičkim i ostalim pronalascima datira ova ilirska piramida, još uvijek u svom izvornom obliku očuvali fino izgrađeni stepenasti kameni zidovi sa jugoistočne strane ove građevine. Nakon ponovnog predstavljanja ovog mostarskog prapovijesnog monumenta široj hercegovačkoj javnosti putem lokalnih medija,internetskih portala i radija, prije 3 godine, u međuvremenu je do danas na širem hercegovačkom, a posebice južnijem, prostoru, razotkriveno pravo mnoštvo ogromnih kamenih tumulusa u kojima se i dan danas naziru izvorne stepenaste kamene konstrukcije, odnosno fino izgrađeni zidovi. Nadalje, autor ovog bloga, razotkrio je da se gotovo sve takve specijalne ili jedinstvene kamene građevine u obliku stepenastih piramida nalaze isključivo na uzvišenijim dijelovima, odnosno na vrhovima, rubovima ili padinama većih i manjih uzvišenja”, objašnjava geolog.
Nakon navedenih promoviranih ‘mostarskih piramida’, pronađene su te na ovom blogu objavljene, još i ilirske stepenaste piramide kod Ljubuškog (Vitina-brdo Zelengora), kod Gruda, te u zaleđu Neuma (Dobrovo – brdo Trovor).
No, u okviru toga jako je bitno naglasiti, da ove objavljene i prezentirane ilirske piramidalne građevine sačinjavaju možda svega oko 1 posto udjela u odnosu na sveukupan broj tumulusa-piramida na prostoru Hercegovine. U nastavku istraživanja i rekognisciranja terena spoznalo je se i to da najveći broj njih se krije na prostoru južnije, donje ili niske Hercegovine na području od Gruda na sjeveru pa do Neuma i Ravnog na jugu.
”Najnovije autorovo otkriće koje se opisuje u ovom radu, otkriva nam jedan, ne samo prostorno-geografski izuzetak, već i jedan jedinstveni prapovijesni ilirski monument, jednu kolosalnu prapovijesnu ‘gomilu’ koja je ustvari sve samo ne gomila, te koja po svemu sudeći predstavlja jednu od najvećih arheoloških senzacija u BiH, i šire. Radi se o, prije 3 godine prezentiranoj razotkrivenoj, prapovijesnoj ”gomili” u selu Gornji Crnač kod Širokog Brijega, tada opisanoj kao ‘širokobriješki Daorson’. Naime, najnovija autorova otkrića pokazuju nam jednu nevjerojatnu činjenicu, ustvari sklop činjenica, koje otkrivaju i dokazuju da se ovdje, visoko u planinskom pojasu sjeverno od Širokog Brijega, nalazi monumentalna prapovijesna građevina u obliku stepenaste piramide koja je stara oko, pa i više od, 4000 godina”, govori.
Više pročitajte na blogu Megaliti Hercegovina.
1 komentar
Ja odavno govorim da je ovaj Glamuzina zreo za psihijatrije.
Objavom njegovih pseudo istraživanja pomazete covjeku da zaglavi u svojoj bolesti jos više.
Covjeku u bolesti treba pomoci a ne objavljivati njegove gluposti koje pise po blogu, i na taj nacim mu davati svojevrsni legitimitet.
Ovo o cemu on pise vec nekoliko godina su takve gluposti da nisu cak ni vrijedne čitanja.