Do kraja 2016. godine za 54 vrste uvoznih roba, prema odluci Vijeće ministara BiH, plaćat će se smanjene carinske stope. Entitetske gospodarske komore te Vanjskotrgovinska komora BiH pozdravljaju odluku Vijeća ministara, napominjući kako će od nje više desetaka tisuća radnika u bh. proizvodnji, prije svega oni koji su zaposleni u obućarskoj i tekstilnoj industriji, imati velike koristi.
Prerađivačka industrija
Odluka je i od velikog značenja za opstanak metalne i elektroindustrije, ali i dijelom prehrambene industrije. “Robe koje će se do 31. 12. 2016. godine uvoziti uz korištenje tarifnih suspenzija utvrđuju se prema kriteriju da se radi o materijalima i sirovinama koji se koriste u vlastitoj proizvodnji, a koje se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvaliteti potrebnoj za proizvodnju gotovih proizvoda”, stoji u priopćenju Vanjskotrgovinske komore BiH. Upravo industrija tekstila, odjeće, kože i obuće, kao značajan segment prerađivačkog sektora BiH, bilježi veliki rast. Iako najveće mjesto zauzimaju “lohn” poslovi, usluge dorade, šivanja, krojenja, montaže za inozemne partnere s vrlo malim vlastitim udjelom u finalnom proizvodu u posljednjih pet godina, tvrde u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, u kontinuitetu ova grana gospodarstva bilježi vrlo dobre izvozne rezultate, a pokrivenost uvoza izvozom je u stalnom porastu.
Kad je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena, u 2014. godini ova grana je treća po vrijednosti ostvarenog izvoza i šesta po ostvarenom uvozu u BiH. U okviru ukupno ostvarene vanjskotrgovinske robne razmjene ove industrijske grane u 2014. godini, postotak pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 70,65 posto. Udruga kožara i tekstilaca BiH najavljuje zaokret i okretanje vlastitoj proizvodnji u idućem razdoblju.
‘Lohn’ proizvodnja
Kako bi se stopa zaposlenosti osjetno s postojećih 25.000 radnika povećala, obujam “lohn” poslova naspram vlastite proizvodnje bit će veći. “Lohn poslovi su okosnica rada i poslovanja ove branše u BiH jer više od 85 posto tvrtki radi ‘lohn’ proizvodnju. Osnovne karakteristike su prilagođavanje zahtjevima kupaca, male serije, niska cijena rada i relativno kratki rokovi isporuke. Dugoročno gledano ‘lohn’ proizvodnja nije najbolje rješenje, ali je kao prijelazna faza do viših razina proizvodnje, a u konačnici proizvodnje vlastitog proizvoda, značajna i korisna. Ovo je radno intenzivna djelatnost gdje je zaposleno puno radnika niže kvalifikacijske spreme i uglavnom ženske radne snage”, tvrdi Amer Međić, čelnik Udruge tekstilne industrije, obuće i kože BiH. *